Stečajni postupak je posebna vrsta građanskog sudskog postupka koji sud provodi radi utvrđivanja da li su ispunjeni zakonom propisani uslovi za otvaranje stečajnog postupka nad određenim subjektima i prikupljanja i unovčavanja cjelokupne imovine stečajnog dužnika s ciljem obezbjeđenja grupnog i srazmjernog namirenja svih povjerilaca.

Predstečajni postupak provodi sud, prije pokretanja stečajnog postupka, radi finansijskog i operativnog restrukturiranja dužnika. Sud, također, vodi finansijsko i operativno restrukturiranje s ciljem zaključenja sporazuma u predstečajnom postupku, između povjerilaca i dužnika o načinu namirenja potraživanja povjerilaca radi poboljšanja likvidnosti i solventnosti dužnika.

Za otvaranje stečajnog postupka nad stečajnim dužnikom koji proizvodi naoružanje i vojnu opremu potrebna je prethodna saglasnost Vlade Federacije BiH, koju predlaže federalni ministar energije, rudarstva i industrije. Ako Vlada u roku od 30 dana od dobijanja obavijesti stečajnog sudije o pokretanju prethodnog postupka ne uskrati saglasnost za otvaranje stečajnog postupka, smatra se da je saglasnost data. Ako Vlada ne da saglasnost, za obaveze stečajnog dužnika odgovara Federacija BiH.

Izradi novog zakona prethodile su analize postojećih rješenja u oblasti provođenja stečajnog postupka. Važeći Zakon o stečajnom postupku donesen je 2003. godine i pretrpio je dvije neznatne izmjene i dopune, a ekonomske i socijalne prilike u Federaciji FBiH su, u međuvremenu, znatno promijenjene, a te potpuno nove okolnosti u razvoju poslovnog okruženja nameću potrebu za novim zakonskim rješenjem. Pri tome je cilj oživljavanje posrnulih privrednih subjekata, što je naglašeno u predloženom zakonskom tekstu uvođenjem potpuno novih zakonskih normi o postupku reorganizacije poslovnog subjekta kroz predstečajni postupak.

S ciljem postizanja kvalitetnog zakonskog rješenja, uzete su u obzir mnoge primjedbe i preporuke proizašle iz sudske prakse, a posebno one koje su se odnosile na neprecizne formulacije pojedinih normi u važećem zakonskom tekstu, pri čemu je dolazilo do mnogih sporova u primjeni i odugovlačenju postupka.Posebna pažnja prilikom izrade novog zakona posvećena je disciplinovanju rada stečajnih upravnika, kao bitnih sudionika samog postupka, od čijeg profesionalnog postupanja umnogome zavisi efikasnost i blagovremenost ovog postupka.

Vlada FBiH danas je utvrdila i Nacrt zakona o likvidacijskom postupku, kojim je propisano da se ovaj postupak provodi pred nadležnim sudovima u Federaciji BiH nad pravnom osobom i služi potpunom namirenju svih povjeritelja unovčenjem njegove imovine. Nakon provedene likvidacije i namirenja povjeritelja, preostala imovina pravne osobe dijeli se članovima srazmjerno njihovom sudjelovanju u vlasništvu.

Likvidacijski postupak provodi sud koji je prema Zakonu o stečajnom postupku nadležan za vođenje stečajnog postupka. Također, odredbe Zakona o stečaju se primjenjuju i na postupak likvidacije, ako ovim zakonom nije drugačije određeno. Organi likvidacijskog postupka su likvidacijski sudac i likvidator.
Likvidacijski postupak je hitan i provodi ga nadležni sud na čijem je teritoriju sjedište pravne osobe. U ovom postupku ne može biti tražen povrat u prijašnje stanje, ni podnošen prijedlog za ponavljanje postupka, niti izjavljena revizija.

Inače, izradi potpuno novog Zakona o likvidacijskom postupku pristupljeno je nakon što je analiza postojećeg zakonskog modela u ovoj oblasti ukazala na nedorečenosti.