Nova 1447. hidžretska godina nastupila je večeras sa akšamom, po Takvimu Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini.

Centralna svečanost Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, povodom obilježavanja Nove hidžretske 1447. godine, upriličena je u Gazi Husrev-begovoj džamiji u Sarajevu prije akšam-namaza. Svečanost je počela u 19.30 sati.

Prisutnim vjernicima obratili su se direktor Uprave za vjerske poslove Rijaseta Islamske zajednice u BiH hfz. dr. Mensur-ef. Malkić i glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo dr. Abdulgafar Velić, dok je prigodno predavanje održao zamjenik reisu-l-uleme prof. dr. Enes ef. Ljevaković, koji je okupljenim vjernicima uputio snažnu poruku o značenju hidžre – kako u historijskom, tako i u savremenom kontekstu.

Govoreći o dubokim transformacijama koje je donijela hidžra, Ljevaković je istakao da je riječ o trenutku presudne društvene i duhovne reforme.

– Obilježavanje hidžre Allahova Poslanika, a.s., prvenstveno nas podsjeća na pozitivnu, duboku, temeljitu i obuhvatnu društvenu promjenu i reformu u gotovo svim sferama života koju je ona polučila i čiji je rezultat bila – kazao je zamjenik reisu-l-uleme.

Dodao je da je preseljenje iz Meke u Medinu bilo nužno zbog nemogućnosti slobodnog prakticiranja vjere, ali i test zrelosti zajednice.

– Hidžra u smislu fizičkog preseljenja iz jedne sredine, mjesta, teritorije, u drugu, bila je izraz nužnosti i potrebe. Nužnosti zbog neslobode, nasilnog odvraćanja od vjere koju je navijestio Muhammed, a.s. – rekao je Ljevaković, navodeći kako je Hidžra bila i posljedni test spremnosti i sposobnosti zajednice, koja se gradila, kalila i obrazovala u Meki trinaest godina, da preuzme odgovornost za izgradnju ummeta na vrijednostima tevhida.

Pojasnio je da je dolazak Poslanika u Medinu označio početak sistemskog uređenja muslimanske zajednice, te spomenuo najvažnije korake i mjere koje je poduzeo u Jesribu/Medini nakon dolaska.

Naveo je kako je brižljivo odabran plac i gradnja džamije kao mjesta ibadeta, okupljanja, savjetovanja i edukacije muslimana i muslimanki, da je uslijedilo bratimljenje muhadžira i ensarija kao ključnog faktora i pretpostavke unutrašnje kohezije i jedinstva zajednice muslimana, te da se krenulo u normativno uređenje zajednice i društva putem Medinske povelje – Ustava i organizacija najvažnijih javnih službi.

Govoreći o značenju Hidžre danas, zamjenik reisul-uleme je poručio da ona za nas, u ovom vremenu i okolnostima, simbolizira borbu za slobodu, za domovinu, za ljudska prava svih ljudi, bez obzira na njihove vjerske, etničke, rasne i druge razlike.

– Simbolizira borba za povratak i vraćanje domovini iz iseljeništva, za pravo prognanih da se vrate u svoje domove, u svoje avlije, na svoj toprak, borba za istinu i pravdu, borba da se pronađu i identificiraju nestale i ubijene osobe, da se dostojanstveno pokopaju, borba da se genocid u Srebrenici i drugim mjestima kao i drugi zločini ne zaborave i ne ponove bilo kome, borba da se ne negiraju sudske presude o genocidu, borba za bolje uslove života, za kvalitetnije obrazovanje, za humanije odnose u društvu, za čistu okolinu, za zdrav stil života, za jedinstvo i stabilnost naše Islamske zajednice. S nijetom – namjerom ulaganja truda na ovom putu ono zadobija vrijednost Hidžre – kazao je Ljevaković.

Posebno se osvrnuo na aktuelnu situaciju u Palestini, kazavši da ovih dana i proteklih mjeseci muslimani Gaze i drugih dijelova Palestine, braneći gole živote i pravo na opstanak na svojoj zemlji od brutalne agresije, na najbolji način potvrđuju smisao hidžre nakon Fetha – oslobođenja Meke.

– Allahu dove upućujem da nam svima Nova hidžretska godina donese novi berićet, novu nadu, nove radosti, nove iskorake na ličnom i kolektivnom planu, da donese mir kod nas i u svijetu, posebno mir i sigurnost stanovnicima Gaze i cijele Palestine – poručio je zamjenik reisul-uleme.

Hidžru kao ključni događaj, kao prekretnicu u životu, položaju i statusu muslimanske zajednice prepoznao je halifa Omer b. Hattab, odredivši je kao početak godine u muslimanskom, hidžretskom kalendaru. Muslimanski kalendar je u osnovi lunarni i njegova godina kraća je za 10 dana od sunčevog kalendara. Islamski kalendar ima dvanaest mjeseci s 29 ili 30 dana. Hidžra se dogodila 622. godine i njome se označava preseljenje Muhammeda, a.s., i prvih muslimana iz Meke u Medinu.