Na ovaj način želi se uspostaviti pravni okvir za operativne aktivnosti koje bi Frontex izvodio na teritoriji BiH te definirao modalitete operativne saradnje država članica EU-a i nadležnih vlasti u BiH.
- Delegacija BiH će tokom pregovora voditi računa o zvaničnim nazivima institucija BiH radi njihovog tačnog definiranja u tekstu Sporazuma. Prijedlog osnova bit će dostavljen Predsjedništvu BiH u daljnjoj proceduri, a za bh. potpisnika je predložen ministar sigurnosti - saopćeno je iz Vijeća ministara BiH.
Ministar sigurnosti BiH Nenad Nešić izrazio je zadovoljstvo jer je Vijeće ministara usvojilo tekst sporazuma.
- To će unaprijediti stanje sigurnosti unutar BiH. Ovo pokazuje da kada hoćemo, možemo sve. Važno je da Evropa na nas ne gleda kao na prvu sigurnosnu rupu, a ovaj sporazum je dokaz da je sve moguće riješiti, u skladu sa ustavnim nadležnostima BiH i entiteta.
Pitanje kolektivne sigurnosti ne smije biti političko pitanje, niti poligon za naša prepucavanja. Drago mi je da su kolege iz FBiH, prije svega bošnjački političari postupili racionalno i shvatili značaj Frontexa – kazao je Nešić za Faktor.
One je istakao kako je ovo korak naprijed u borbi sa organizovanim kriminalom, kao i ilegalnim migracijama.
- Ovo je naš signal EU da i BiH treba da bude dio kolektivnog sistema sigurnosti i da ne želimo da budemo oaza kriminalcima. Važno je i da je ovo poruka investitorima da je ovo sigurno područje i da mogu ulagati svoj kapital. Prateći korake na putu da budemo dio evropskog sigurnosnog bloka na najbolji način prezentujemo našu volju da i u ostalim segmentima žellimo da budemo dio Evrope i dio njenih standarda – zaključuje ministar.
VEZANI TEKST - Vijeće ministara večeras bez dogovora o Frontexu
Početkom mjeseca za ovaj prijedlog su glasali ministri iz reda srpskog i hrvatskog naroda, dok su ministri iz reda bošnjačkog naroda bili protiv zbog jedne tačke sporazuma.
Kako nam je pojasnio ministar Nešić, u spornoj tačci "saglasnosti Bosne i Hercegovine koja podrazumijeva obavezu dobijanja saglasnosti entiteta" dodato je "u skladu sa ustavnim nadležnostima u BiH". Također, osim saglasnosti entiteta, dodali su i saglasnost kantona te Brčko distrikta.
- Znači tamo gdje ne treba saglasnost, gdje Ustav nije propisao saglasnost, ne treba. Tu će se raditi samo na nivou državnih organa – pojašnjava nam Nešić.