Knjigovodstveno vrijede 416 miliona KM i posjeduju tri miliona kvadratnih metara zemljišta, ali to nije bilo dovoljno da Nova željezara Zenica preživi tranziciju od Mittala do Pavgorda.

Dok se stvarna vrijednost imovine krčmi u stečajnom postupku, Vlada Federacije BiH uspješno je demonstrirala pasivnost, ignorišući priliku da reaguje na vrijeme.

Ishod je već viđen – stotine radnika na birou, unutrašnji dugovi koji se prelamaju preko njihovih leđa, i nova runda "duboke zabrinutosti" i ekonomsko-socijalnih dijaloga bez konkretnog rješenja.

Vlada FBiH pokušala je kroz donošenje lex specialisa i uvođenje vanredne uprave provesti zakonski manevar kako bi zaustavila stečaj u Novoj željezari Zenica.

Međutim, taj plan je propao nakon što je Općinski sud u Zenici odbio prijedlog, ogolivši kašnjenje države i izostanak pravovremene reakcije u zaštiti imovine.

A sada da krenemo od onog najbitnijeg i najtužnijeg.

Više od 1.100 radnika Nove željezare Zenica ostalo je bez posla nakon odluke novog vlasnika, kompanije Pavgord, da pokrene stečaj.

Pitanje koje se nakon toga nameće jeste je li Vlada Federacije Bosne i Hercegovine mogla učiniti više. Sagovornici Faktora smatraju da jeste, posebno jer je Federacija BiH i dalje vlasnik osam posto kapitala kompanije.

Nova željezara Zenica prošla je dug put od privatizacije 2004. godine, kada je tadašnja kompanija prodata LNM Groupu, u vlasništvu indijskog milijardera Lakshmija Mittala, za simboličan iznos od jednog dolara.

Nakon spajanja LNM Groupa s kompanijom Ispat, grupacija je promijenila naziv u Mittal Steel, a kasnijim spajanjem s kompanijom Arcelor nastao je današnji ArcelorMittal. Upravo je ArcelorMittal Novu željezaru Zenica kasnije prodao Pavgordu za više od 20 miliona KM.

Kolika je danas stvarna vrijednost imovine Nove željezare Zenica teško je procijeniti, posebno u trenutku pokretanja stečajnog postupka. Međutim, prema knjigovodstvenim podacima, vrijednost kompanije iznosi oko 416 miliona KM.

Kako za Faktor kaže Kenan Mujkanović, predsjednik Sindikata metalaca Zeničko-dobojskog kantona, značajan dio te imovine čini zemljište.

- Prema knjigovodstvenim podacima, ta imovina je oko 416 miliona KM. Kolika je realna vrijednost, ne bih sada nagađao, ali Željezara ima 300 hektara zemlje, odnosno tri miliona kvadratnih metara. Neka je kvadrat 100 KM, izračunajte koliko je to novca - rekao je Mujkanović.

Računica je jednostavna – tri miliona kvadratnih metara po cijeni od 100 KM iznosi 300 miliona KM.

Rešid Fetić, nekadašnji predsjednik Sindikata radnika Nove željezare Zenica, smatra da je Vlada FBiH mogla učiniti više kako bi se spriječio ovakav epilog.

- Vlada FBiH nije iskoristila mogućnost preče kupovine, što bi riješilo problem, nego je posegnula za zakonom koji je sud oborio - kaže Fetić.

Prema informacijama kojima raspolaže, trenutno je između 400 i 500 bivših radnika na birou, dok ih je 292 još uvijek u Željezari. Ostali su, kaže, u međuvremenu pronašli novi posao.

- Pratio sam ono što se dešavalo na Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH i podržavam to, ali nisam optimista - ističe Fetić.

Sličnog je stava i Miralem Galijašević (SDA), zastupnik u Parlamentu Federacije BiH. On smatra da je Vlada FBiH propustila priliku da riješi problem Nove željezare Zenica te da je, kako kaže, "na silu progurala" lex specialis.

Znam da će oni sada reći - to je zaostavština prošle Vlade, zašto oni to nisu riješili. Pa imali su oni sada četiri godine. Šta su uradili? Ništa - kazao je Galijašević.

Govoreći o problemu Željezare, Galijašević je otvorio i pitanje velikog unutrašnjeg duga po osnovu doprinosa, upozoravajući da se posljedice takvog sistema na kraju prelamaju preko radnika.

- Porezi su nešto što je neprikosnoveno, što se mora plaćati, a mi imamo situaciju da nikako ne rješavamo taj unutrašnji dug. Prethodna Vlada je nešto počela, ali dolaskom ove to je stalo - tvrdi Galijašević.

U međuvremenu, Sindikat metalaca Zeničko-dobojskog kantona od Vlade FBiH traži konkretne mjere za radnike koji su ostali bez posla.

Mujkanović kaže da je Sindikat još 12. augusta Vladi FBiH uputio zahtjev za donošenje programa zbrinjavanja radnika Nove željezare Zenica.

- Ova sjednica Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH bila je na tragu tog zahtjeva. Zaključci koje je ESV usvojio također su na tragu onoga što smo tražili – da se povežu Udruženje poslodavaca FBiH, privredne komore i što veći broj ljudi kojima su potrebni radnici. U posljednje vrijeme stalno kukaju kako im nedostaje 30.000 radnika, pa evo sada imaju priliku da dođu do iskusnih i kvalificiranih radnika - rekao je Mujkanović.

Sindikat je predložio i prekvalifikaciju i dokvalifikaciju radnika, ukoliko su potrebne za njihovo ponovno zapošljavanje.

- Predložili smo opciju da se stimulišu poslodavci tako što bi im se omogućile određene subvencije. To je ono što mi zovemo vaučeri za zapošljavanje. Recimo, da poslodavac koji primi radnika Nove željezare Zenica 12 mjeseci bude oslobođen doprinosa na plaću koju isplaćuje - pojasnio je Mujkanović.

Sindikat također traži da se radnicima koji ne pronađu posao osigura adekvatna novčana naknada.

- Naš prijedlog bio je da to bude do šest mjeseci, u određenom iznosu koji bi, uz naknadu koju će svakako primati s biroa, omogućio da dođu do iznosa neke prosječne plaće - kazao je Mujkanović.

Ističe da Sindikat ne traži „spisak lijepih želja“, već mjere koje su realne i za koje postoje sredstva.

Udio Vlade FBiH u Novoj željezari Zenica iznosi osam posto i isti je od transformacije kompanije 2004. godine.

Radnici su, prema riječima Mujkanovića, namireni, dok će preostala potraživanja biti potraživana u stečajnom postupku.

Ono što ostaje otvoreno jeste pitanje šta će se dogoditi s ogromnom imovinom kompanije.

- Imovine ima sasvim dovoljno - kaže Mujkanović.

Zato stečaj Nove željezare Zenica nije samo priča o više od 1.100 radnika koji su ostali bez posla. Otvara se i pitanje šta će biti s desetinama miliona vrijednom imovinom kompanije i je li država propustila priliku da je iskoristi za rješavanje problema radnika i očuvanje industrijske proizvodnje u Zenici.