Oštre kritike i čuđenje ekonomskih stručnjaka izazvao je, kako neki tvrde, nesvakidašnji potez Ministarstva finansija Federacije Bosne i Hercegovine, koje je na prodaju ponudilo više od 90,5 miliona KM nedospjelih potraživanja od ključnih javnih preduzeća u FBiH i Kantonu Sarajevo.

Dok profesor Muharem Karamujić upozorava da ovaj radikalan korak predstavlja ozbiljan problem za finansijsku stabilnost i direktan dokaz da Vlada više ne može ispunjavati tekuće obaveze, zastupnik Admir Čavalić ističe da je Federacija primorana na prepuštanje milionskih kredita komercijalnim bankama uz svjestan gubitak vrijednosti, samo kako bi hitno došla do živog novca.  

Ministarstvo finansija FBiH raspisalo je javni poziv za prodaju nedospjelih potraživanja po kreditima Evropske investicijske banke i Evropske banke za obnovu i razvoj.

Među dužnicima su Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB, Ceste FBiH i Kanton Sarajevo. Riječ je o kreditima čija glavnica za naplatu nakon 31. decembra 2026. godine iznosi više od 46,3 miliona eura.

Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine ponudilo je na prodaju potraživanja po četiri kreditna aranžmana. 

Prema podacima iz javnog poziva, ukupna glavnica nedospjelih potraživanja koja dospijevaju na naplatu nakon 31. decembra 2026. godine iznosi 46.308.329,17 eura, odnosno više od 90,5 miliona KM.

Predmet prodaje su potraživanja koja je Federacija BiH ostvarila po kreditima međunarodnih finansijskih institucija.

Njihovom prodajom Federacija BiH bi mogla doći do novca prije rokova u kojima bi se dugovi redovno naplaćivali, ali bi konačni finansijski efekat zavisio od cijene koju ponude kupci.

Najveći pojedinačni iznos odnosi se na potraživanja od Javnog preduzeća Ceste Federacije BiH.

Prvi lot obuhvata potraživanja od JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo po kreditu Evropske investicijske banke (EIB), u okviru projekta Obnova električne energije II.

Glavnica nedospjelih potraživanja koja dospijevaju nakon 31. decembra 2026. godine iznosi 7.246.801,49 eura. Potraživanja se odnose na dvije tranše kredita, A i C, s različitim fiksnim kamatnim stopama i planovima otplate.

Drugi lot odnosi se na JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, također po kreditu EIB-a za projekat Obnova električne energije II. Vrijednost nedospjele glavnice iznosi 7.040.559,97 eura, a obuhvata tri tranše – A, B i C – s različitim kamatnim stopama i rokovima otplate.

Treći lot čine potraživanja od Kantona Sarajevo po kreditu Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), namijenjenom projektu javnog prevoza u Sarajevu. Njihova vrijednost iznosi 7.499.999,98 eura. Kredit se sastoji od jedne tranše s promjenjivom kamatnom stopom od šestomjesečnog EURIBOR-a uvećanog za jedan procentni poen.

Najveći iznos, 24.520.967,73 eura, odnosi se na potraživanja od JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo po kreditu Evropske investicijske banke za projekat modernizacije cesta. Ovaj lot obuhvata tri tranše, D, E i F, s različitim fiksnim kamatnim stopama i planovima otplate.

Prodaja potraživanja po kreditima koje su međunarodne finansijske institucije odobrile za finansiranje javnih projekata otvara pitanje zbog čega se Vlada FBiH odlučuje na ovaj potez i kakvu će korist od njega imati javne finansije.

Za razliku od redovne naplate, kod koje se novac vraća prema ugovorenoj dinamici otplate, prodaja potraživanja omogućava raniji priliv sredstava, ali uz rizik da se ona prodaju za iznos manji od njihove nominalne vrijednosti.

Admir Čavalić, zastupnik u Parlamentu FBiH i predsjedavjaući Odbora za ekonomsku politiku i finansije u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, za Faktor kaže da je to znak da Federacija BiH nema novca za tekuće potrebe, pa nudi otkup kredita kako bi pokrila tekuće troškove. 

- Nije to ništa čudno, ali pitanje je koliko će novaca dobiti, bit će manje nego da su čekali vrijeme otplate 31. decembar ove godine - kaže Čavalić, te dodaje da će komercijalne banke to otkupiti jer one imaju novac.

Međutim, negov kolega Muharem Karamujić, profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevo i stručnjak za javne finansije, za Faktor tvrdi da je ovo nesvakidašnje i da predstavlja veliki problem za finansijsku stabilnost.

- To što je Vlada FBiH uradila, znači da novca nema i da Vlada ne može ispunjavati svoje obaveze - kazao je Karamujić, te dodao da isto takao može biti i jedna vrsta ucjene za vlast koja dolazi.