Vlada Hercegovačko-neretvanskog kantona sazvala je jutros direktore zdravstvenih ustanova primarne i sekundarne zdravstvene zaštite u HNK-u, zatraživši od njih, bez iznimki, uspostavljanje pune zdravstvene zaštite i pružanje svih zdravstvenih usluga pacijentima, počevši od ponedjeljka, 23. februara.

Istaknuto je da je Vlada, iskreno težeći postizanju dogovora, bila maksimalno strpljiva i tolerantna i cijelo ovo vrijeme nije povlačila zakonske mehanizme za sankcionisanje protivzakonitog ponašanja u aktealnom prekidu rada zdravstvenih radnika, čemu je sada došao kraj.

Sa sastanka je jasno poručeno da je u toku protivpravan, nelegalan štrajk jer, u skladu sa Zakonom o štrajku, sindikati nisu smjeli da nastave sa štrajkom već od čina započinjanja pregovora sa Vladom (27. novembra 2025.), niti su smjeli da budu u štrajku tokom procesa mirenja.

Za pokretanje novog štrajka, potrebna je nova zakonska procedura.

U skladu sa tim, direktorima zdravstvenih ustanova jasno je rečeno da je njihova obaveza da uspostave puni kapacitet zdravstvenih usluga i potpuno nesmetano funkcionisanje sistema.

Zavod zdravstvenog osiguranja HNK-a uvest će pojačanu kontrolu, a u ponedjeljak će objaviti detaljna uputstva pacijentima na koji će način moći da prijave svako odbijanje pružanja bilo koje vrste zdravstvene usluge u domovima zdravlja ili bolnicama.

ZZO će, u skladu sa smanjenjem obima zdravstvenih usluga, odmah smanjiti i redovne mjesečne tranše zdravstvenim ustanovama.

Vlada je uputila nedvosmislenu poruku i zdravstvenim radnicima da postojeća ponuda ostaje na snazi, sa napomenom da, obzirom na to da sindikati nisu rasporedili dva miliona KM koja su im ostavljena na raspolaganju, Vlada ih sada sama raspoređuje medicinskim sestrama sa srednjom stručnom spremom, kao istinski najugroženijoj kategoriji u zdravstvenom sistemu.

Rasporedit će ih na način da im povećava koeficijente za 0,2 što, uz povećanje osnovice i satnice, znači rast plaće od 13,5 posto.

Ta je ponuda sada spremna u obliku Kolektivnog ugovora koji u svakom momentu sindikalno rukovodstvo može da dođe i potpiše.

S obzirom na nelegalnost aktuelnog štrajka, od direktora zdravstvenih ustanova zatraženo je jasno vođenje evidencije o ispunjavanju poslovnih obaveza svakog pojedinog radnika i povlačenje disciplinskih mjera u slučaju kršenja bilo kog propisa.

Akcenat je na pravima i zaštiti zdravlja, sigurnosti i života pacijenata kojima od ponedjeljka nijedna usluga više ne smije da bude uskraćena nigdje u HNK-u.

U suprotnom, na odgovornost će se pozvati čelnici zdravstvenih ustanova, odnosno rukovodstvo i članovi njihovih upravnih odbora.

No iz Nezavisnog sindikata zaposlenika Sveučilišne kliničke bolnice (SKB) Mostar poručuju "kako ih prijetnje Vlade neće pokolebati te da će oni nastaviti sa svojim sindikalnim aktivnostima".

- Vlada HNK sebi uzima za pravo da se stavlja u ulogu suda. Šrajk je apsolutno legalan. Sud je to potvrdio više puta, a to što Vlada izjavljuje je miješanje u sudstvo i to najviše govori o njoj - kaže Ivica Anić, predsjednik Nezavisnog sindikata.

Navodi kako je današnje saopćenje Vlade rezultat njihove panike jer su svi zdravstveni radnici u idući utorak najavili protestnu šetnju i dolazak pred zgradu Vlade kako bi iskazali nezadovoljstvo.

- Najavljujemo još rigoroznije mjere. Došli smo do kritične tačke, jer je trenutna Vlada ili nesposobna ili se ne zna nositi sa ovom situacijom. Pozivamo i građane da nam se priključe na protesnoj šetnji, jer ovo više nije borba za povećanje plaća, nego za dostojanstvo zdravstvenih radnika - dodao je Anić.

Podsjetio je kako je Vlada od Skupštine HNK tražila da se "uklope" u izračun od 13,5 miliona KM.

- Mi smo im dostavili naš izračun, koji je bio i manji, da bi nam na kraju rekli da se to odnosi na sve radnike, i da ovom sindikatu ostanu ta famozna dva miliona maraka - kazao je Anić.

Podsjetimo, zdravstveni radnici u HNK u štrajku su od 25. augusta prošle godine nakon što u prethodnim mjesecima nisu uspjeli potpisati aneks kolektivnog ugovora.

Traže značajno povećanje plaća, a ranije su najavili i potpuni prekid rada ukoliko se njihovi zahtjevi u procesu mirovnog vijeća ne prihvate.