Vrhbosanski nadbiskup metropolit monsinjor Tomo Vukšić predvodio je danas u Katedrali Srca Isusova u Sarajevu svetu misu povodom najvećeg i najstarijeg kršćanskog praznika koji danas, u skladu sa gregorijanskim kalendarom, slave vjernici širom svijeta.

Vukšić je u propovijedi koju je pročitao vjernicima rekao da je Uskrs, osim što je blagdan sjećanja na najvažniji dogođaj iz Isusovog života, također "Božiji odgovor na čovjekovu želju i prirodnu težnju da živi zauvijek".

- Uskrs je blagdan nade, blagdan života, blagdan trajanja, blagdan radosti, blagdan zadovoljstva, upravo zbog uvjerenja da smrt nema posljednju riječ i polazeći od te temeljne nade pozvani smo graditi i hraniti nadu ljudi oko sebe, počevši od nade u nama samima. Jedva da postoji plemenitija nagrada i djelo od toga da budemo svjedoci nade - rekao je Vukšić.

Dodao je da svaki kršćanski blagdan ima i savremenu poruku za društvo i trenutak u kojem se proslavlja, pa tako i Uskrs.

- Da kao vjernici trebamo uočiti takve znakove te čitati i primijeniti njihovu poruku i učiti iz poruka koje nam Bog preko njih šalje. Dobro je što ovih dana poste i mole sljedbenici različitih religija i tako se pripravljaju za blagdane svoje vjere. Tu istovremenost naših pobožnih vježbi ne treba promatrati samo kao običnu činjenicu za obilježiti i samo kao simpatičnu i dragu pojavu, nego je potrebno kao vjernici pitati se šta nam dragi Bog u ovo vrijeme i na ovom području želi po tom znaku istovremenih i snažnih pobožnosti.

Po tim vježbama nedvojbeno je da smo međusobom duhovno blizu i da su blizu oni koji ih vrše i ako ih na ispravan način obavljaju. Tu duhovnu blizinu koja je očita treba prepoznati kao vrednotu i pretočiti je u svakodnevni život kako bismo i na društvenom planu u svakodnevnoj komunikaciji bili blizu, solidarni, humani, plemeniti, darežljivi, posebice s onima koji su u potrebi - kazao je Vukšić.

Na kraju je istakao da Uskrs osim što je svetkovina pobjede života nad smrću, može se nazvati i blagdanom novog početka.

Uskrs je najveći i najstariji hrišćanski praznik jer suština hrišćanskog učenja označava Hristovo uskrsnuće iz mrtvih, kao pobjeda vjere i života nad smrću. Ovaj dan predstavlja okosnicu i temelj hrišćanske vjere, odnosno uskrsnuće Isusa Hrista. 

Prema vjerovanju, Isus Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je uskrsnuo. Stoga, iako se Uskrs uvijek obilježava u nedjelju, on gotovo svake godine pada na drugi datum zbog specifičnog pravila.

Vrijeme neposredno prije svetkovine Uskrsa, kroz koje se vjernici pripravljaju za taj blagdan, poznato je pod imenom korizma. Nekoliko dana prije Uskrsa tradicionalno se kuhaju i ukrašavaju uskršnja jaja. Nekada su se uskršnja jaja, koja krase blagdanski stol, kuhala u ljusci od crvenog luka kako bi poprimila crvenu, gotovo smeđu boju. Danas postoje i drugi načini ukrašavanja uskršnjih jaja.