Muškarac i žena rade isti posao, imaju isto obrazovanje i isto radno vrijeme. Znači li to da će na kraju mjeseca na njihove račune leći isti iznos?

Odgovor za Bosnu i Hercegovinu nije jednostavno "da" ili "ne". Ono što dostupni podaci jasno pokazuju jeste da žene u BiH u prosjeku imaju niža primanja od muškaraca. Međutim, mnogo je teže dokazati da žena za potpuno isti posao kod istog poslodavca sistemski dobija manju plaću samo zato što je žena.

Agencija za ravnopravnost spolova BiH u svojoj analizi tržišta rada navodi procjenu prema kojoj muškarci u BiH u prosjeku zarađuju 12,7 posto više od žena.

Ali tih 12,7 posto ne znači da će, naprimjer, muškarac i žena zaposleni na potpuno istom radnom mjestu automatski imati toliku razliku u plaći.

Razlog je što na konačnu zaradu utječe čitav niz faktora. Žene i muškarci nisu jednako zastupljeni u svim zanimanjima i djelatnostima, nemaju jednak pristup rukovodećim mjestima, razlikuju se prekidi u karijeri, broj radnih sati i mogućnosti napredovanja.

Upravo na to upozorava UNDP. U septembru ove godine naveli su da se pitanje jednakih primanja ne može svesti samo na provjeru da li muškarac i žena na identičnom radnom mjestu imaju jednaku plaću. Treba gledati ko ulazi na tržište rada, ko dolazi do bolje plaćenih zanimanja, ko napreduje, ko dolazi na rukovodeće pozicije i ko prekida karijeru zbog porodičnih obaveza.

 Prema UNDP-ovom Barometru rodne ravnopravnosti, žene u BiH provode šest do sedam sati dnevno u neplaćenom radu, poput brige o djeci, kuhanja i drugih kućanskih obaveza. To može smanjivati vrijeme i fleksibilnost koju imaju za plaćeni posao i napredovanje u karijeri.  

Razlike postoje čak i tamo gdje su plaće mnogo strože uređene propisima.

Analiza primanja zaposlenih u institucijama BiH, koju su proveli Agencija za ravnopravnost spolova, Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice BiH i UNDP, pokazala je da muškarci imaju 10 posto viša primanja u najvišim platnim razredima, dok žene u najnižim platnim razredima zarađuju 8,5 posto manje od muškaraca. Muškarci također češće ostvaruju određene dodatne naknade, poput naknade za odvojeni život i prijevoz.

Istovremeno, žene čine samo oko trećine imenovanih zvaničnika u javnoj upravi.

Statistički – ima. Ali ne na tako jednostavan način da se može reći da poslodavci muškarcu daju veću plaću za identičan posao.

Rodni jaz u plaćama koji se najčešće navodi predstavlja razliku između prosječnih zarada muškaraca i žena. Agencija za ravnopravnost spolova posebno upozorava da takozvani neprilagođeni rodni jaz ne uzima u obzir sve faktore poput obrazovanja, iskustva, broja radnih sati i vrste posla.

Možda je najpreciznije reći da žene u BiH u prosjeku zarađuju manje od muškaraca, a spol je povezan s razlikama u primanjima i ekonomskim mogućnostima. Međutim, postojeći prosjeci sami po sebi nisu dokaz da se žena za potpuno isti posao kod istog poslodavca plaća manje isključivo zato što je žena.

Problem nije nužno samo u tome koliko vrijedi isti sat rada, nego i u tome ko češće dobija priliku da dođe do poslova, pozicija i dodataka na kojima taj sat vrijedi više.