U Galeriji "Roman Petrović" u Sarajevu 4. aprila bit će postavljena izložba poznatog bosansko-hercegovačkog slikara Džeke Hodžića. Izložit će 36 radova iz novog ciklusa "Oteta zemlja". Ekspoziciju čine ulja na platnu ili kartonu, kolaži, asemblaži i jedan skulptorski objekat (tabut djeteta obavijenog ćefinima).

- Sa obiljem simbolike i izuzetnim likovno - pripovijednim okvirom autor simbolično /  metaforično osvjetljava neke puteve zločina kroz ljudsku historiju. Može se reći da su artefakta ovog ciklusa zasnovana na priči koja teče između bijelog i crnog, života i smrti. U ovom opusu autor primjenjuje čitav spektar rješenja likovne tradicije: od horror vacui principa makabričnosti, sinestezije, mimezisa pa sve do ikoničnosti - zapisao je historičar kulture, publicista i književnik Faruk Dizdarević. 

U tekstu slikara Džeke Hodžića koji je napisao povodom ove izložbe on, između ostalog, kaže: "Ako odemo u prošlost, i samo malo zagrebemo, ispod površine vidimo duboke pukotine ispisane historije. Vide se pogrešni ljudski postupci, neprijateljsko ponašanje i tragovi porobljavanja.  Svoja razmišljanja o tome umjetnički sam obradio i objedinio i sada ih nudim u ciklusu slika pod nazivom "Oteta zemlja". Za realizaciju ove izložbe koristio sam meni dostupne i vjerodostojne materijale iz naučnih enciklopedija, leksikona, časopisa, knjiga".

- U ovom interesantnom tekstu akademik Hodžić spomenuo je jedan broj vladara i vlastodržaca koji su činili razna zvjerstva prema drugima - od kralja Leopolda (Belgija), Korteza (Španija), Hitlera (Njemačka), Pinočea (Čile), Mao Ce Tunga (Kina) pa do Pol Pota (Kambodža), Miloševića (SR Jugoslavija), Netanjahua (Izrael).

Nekima od njih je dao i likovne prikaze. Portreti određenih ličnosti, grobnice, asemblazi posvećeni Palestincima, Aboridžinima, Indijancima, narodima Afrike, logori, kosturi... upućuju na veliku naraciju, uprkos sadašnjem vremenu koje proklamira propast svih naracija, i bavi se ostacima velikih priča. Ova artefakta pružaju nam mogućnost da otplovimo u daleke predjele diljem planete Zemlje (od Amerika do crne Afrike, od Australije do Kine i jugozapadne Azije... pa sve do Palestine) i tako otkrijemo saznanja o raznim meandrima zločina - naglašava Dizdarević.  

Osim miliona ljudi u određenim historijskim događajima stradale su i životinje, pokradena kulturna dobra i prirodni resursi.

- Dakle, ovi temati složeno zamišljeni ostvareni su kroz Hodžićeva djela sa jedinstvenim senzibilitetom. Slojevi ovog opusa, koje treba posmatrati kao integralnu cjelinu, konotacije ovog složenog pitanja, javljaju se u brojnim značenjima i šire u segmentima podzačenja.

Sam naslov ovoga ciklusa je svojevrsni rezime (tih) tamnih stranica ljudske historije. Ova događanja su koliko iskonska toliko i aktuelna, koliko implicitna toliko su i eksplicitna. Hodžićevo djelo ostavlja ta pitanja otvorenim. U isti mah poziva da ona budu propitana, razmatrana i razotkrivena u cijeloj njihovoj složenosti - pojasnio je Dizdarević.

Značaj Hodžića kao slikara je u tome što je, skoro usamljeno u savremenom bh. slikarstvu, posegao za velikim pričama (Apokalipsa I, II i III, Raj/Dženet-Pakao/Džehenem) pa i ovom temom. Ikonografija ciklusa "Oteta zemlja" govori kako o udaljenim tako i sadašnjim aktuelnim historijskim referencama. Zlo i dobro su, inače, centralna pitanja cjelokupnog čovječanstva.

- Ovo Hodžićevo djelo može se shvatiti kao apel na ljudsko dostojanstvo, za istinu i oslobađanje od dogmatičnih, ugnjetavačkih i samim tim neljudskih zakona; ono je i arhetipski izraz čovjekove potrebe da ispuni svoju sudbinu na najljdskiji način. Jer sve su prilike da u ovom dobu se krećemo u sumračja prošlosti. Je li ovo glas pobune? Nedvosmisleno. 

Nije dovoljno poznavati izvore i manifestacije zla, potrebno je tome se suprostavljati na ovaj ili onaj način, inače će zlo nesmetano djelovati. Naime, kako to divno kaže Platon: Nisu zločinci samo oni koji čine zlo, već i oni koji ga mirno podnose. Džeko Hodžić se na svoj, na ovakav načim suprostavlja zlu - zaključio je Dizdarević.