U jeku ljetne morske sezone, pogotovo ako ste na plaži i možu, dok plivate teško ne odoljeti porivu da ronite. Istina, većina ljudi roni. Bez ikakvih posljedina.

No, postoje osobe koje zbog određenih zdravstvenih stanja ne bi smjele roniti.

Roniti ne bi smjele osobe s teškim bolestima srca i pluća, epilepsijom, nekontrolisanim dijabetesom, bolestima uha i sinusa, kao ni trudnice. Također, zaron treba izbjegavati pod utjecajem alkohola, droga, kod prehlada, iscrpljenosti te neposredno nakon obilnog obroka.

Ronjenje, posebno s bocama, stavlja tijelo pod veliki fiziološki napor i mijenja pritisak okoline, stoga postoji popis stanja koja mogu predstavljati ozbiljan rizik:

Kardiovaskularne bolesti: Visoki krvni pritisak (iznad 160/100 mmHg), srčani udar ili aritmije povećavaju rizik pod vodom.

Bolesti disajnog sistema: Astma, nedavni pneumotoraks ili cistična fibroza mogu dovesti do opasne barotraume pluća, odnosno pucanja tkiva.

Neurološka stanja: Epilepsija ili teže povrede glave s gubitkom svijesti u posljednih pet godina strogo su zabranjujuće.

ORL problemi: Hronične upale uha, perforacije bubnjića ili nedavne operacije sinusa onemogućuju izjednačavanje pritiska.

Prehlada i začepljenost: Nemogućnost izjednačavanja pritiska u ušima može uzrokovati pucanje bubnjića.

Alkohol i lijekovi: Alkohol, opijati i lijekovi koji utječu na sposobnost upravljanja vozilima strogo su zabranjeni prije ronjenja.

Trudnoća: Zbog rizika od dekompresijske bolesti i nedostatka istraživanja o utjecaju pritiska na fetus, trudnicama se ne preporučuje ronjenje s bocama.

Skorašnji letovi: Ronjenje na dah ne preporučuje se unutar 12 sati, a ronjenje s bocama 12 do 24 sata prije leta avionom kako bi se izbjegla dekompresijska bolest.

Ako imate bilo kakvih zdravstvenih nedoumica, obavezno se konzultirajte s liječnikom specijalistom medicine rada i sporta.