Iako je uvriježeno mišljenje da nam visoke temperature mogu našteti samo ako smo vani, izloženi direktonoj toploti i suncu, situacija je potpuno drugačija.

Posljedice po zdravlje su ogromne, čak iako ste cijeli dan u stanu, ali bez klime ili nekog drugog načina rashlađivanja može doći do istih posljedica kao i da ste vani.

Naime, boravak u pregrijanoj prostoriji tokom cijelog dana izaziva pad kognitivnih funkcija, dehidraciju i toplotnu iscrpljenost, a u težim slučajevima može dovesti do po život opasnog toplotnog udara, što zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.  Kada unutrašnja temperatura pređe preporučene granice, ljudsko tijelo gubi sposobnost učinkovitog hlađenja.

Dehidracija: Pojačano znojenje troši zalihe vode i esencijalnih elektrolita u tijelu.

Pad koncentracije: Visoke temperature u zatvorenom prostoru usporavaju reakcije za više od 13 posto i uzrokuju češće greške. Posebno je opasno kada ste na poslu i morate obavljati radne zadatke.

Toplotna iscrpljenost: Pojavljuju se simptomi poput jake glavobolje, mučnine, vrtoglavice, malaksalosti i pada krvnog protiska.

Toplotni udar: Ako tjelesna temperatura pređe 40 stepeni Celzijusa, mehanizmi hlađenja zakazuju, znojenje prestaje, a koža postaje vruća i suha. Ovo stanje zahtijeva hitnu medicinsku pomoć zbog rizika od zatajenja organa.

Iako negativjeno utječe i potpuno zdrave ljude, dugotrajan boravak u vrućoj prostoriji najbrže pogađa djecu, hronične bolesnike, trudnice te osobe starije od 60 godina. Njihov organizam teže reguliše unutrašnju temperaturu, što ubrzava prelazak iz blažih simptoma u kritična stanja.

Najviše su ugroženi hronični srčani bolesnici, jer zbog vrućine dolazi do naglog skoka i pada krvnog pritiska, lupanja srca, gušenja, aritmije, što može rezultirati srčanim ili moždanim udarom.   

Stručnjaci kroz smjernice Zavoda za javno zdravstvo preporučuju praćenje znakova upozorenja i brzu reakciju, te redovno rashlađivanje prostorija u kojima boravite, bilo na poslu ili u kući.