Drvene kašike nezaobilazan su dio gotovo svake kuhinje.

Ne grebu posuđe, ne zagrijavaju se poput metalnog pribora pa su prijatnije za korištenje, a nema ni straha da će se na visokim temperaturama deformisati ili otpuštati neželjene supstance, kao što se može dogoditi kod nekih plastičnih proizvoda.

Međutim, kao i svaki kuhinjski pribor koji se često koristi, drvene kašike vremenom pokazuju znake trošenja.

Na površini se mogu pojaviti sitne pukotine i ogrebotine u kojima se zadržavaju ostaci hrane i vlaga, a nakon godina korištenja nerijetko poprime i neprijatne mirise.

Budući da je drvo porozan materijal, upija masnoće i tečnosti, pa se mnogi pitaju da li postaje idealno mjesto za razmnožavanje bakterija.

Kako bi drvene kašike dugo trajale i ostale higijenske za korištenje, potrebno ih je pravilno održavati.

Društvenim mrežama se proširio viralan trik sa prelivanjem drvenih kašika kipućom vodom, kao i onaj gdje se kašike i ostali drveni pribor iskuhavaju 15 do 20 minuta.

Rezultati tih trikova kod mnogih su izazvali gađenje, ali i otvorili pitanje koliko zapravo znamo o higijeni drvenog kuhinjskog pribora.

Naime, u objavljenim snimcima može se primijetiti kako nakon nekoliko minuta voda, koja je u početku potpuno bistra, poprima mutnu žućkastu ili smeđu boju.

Na površini se nerijetko pojavi i tanak masni film, dok se uz ivice posude mogu vidjeti sitne čestice nalik talogu.

Takvi prizori izazvali su brojne reakcije na društvenim mrežama, a mnogi korisnici priznali su da su ostali zgroženi onim što su vidjeli.

Stručnjaci ističu da prizor nije nužno dokaz da su kašike pune prljavštine ili bakterija.

Stručnjaci za kuhinjski pribor navode da je pogrešno vjerovati kako su drveni kuhinjski alati manje higijenski od plastičnih i da ih zato treba čistiti na višim temperaturama.

Prema njihovim riječima, prokuhana voda može oštetiti drvo umjesto da mu koristi.

Portal Better Homes & Gardens dodatno objašnjava da kipuća voda izvlači prirodna ulja iz drveta, zbog čega se ono vremenom može isušiti, ispucati ili deformisati.

Također se navodi da smeđa boja vode nije nužno dokaz velike količine prljavštine; dio boje može dolaziti upravo od ulja, tanina i drugih prirodnih sastojaka drveta.

Zanimljivo je da nisu svi stručnjaci potpuno protiv tog postupka.

Allrecipes prenosi mišljenje jednog majstora koji smatra da povremeno iskuhavanje može ukloniti dio nakupljenih ostataka, ali upozorava da se to ne treba raditi često zbog mogućeg oštećenja drveta.

Preporučuje najviše jednom ili dva puta godišnje i naknadno tretiranje mineralnim uljem.

Kada je riječ o redovnom održavanju drvenog pribora, stručnjaci se gotovo jednoglasno slažu oko jednog pravila: - nikada ga ne treba prati u mašini za posuđe.

Visoke temperature, jaka sredstva za pranje i dugotrajna izloženost vodi mogu izazvati pucanje, savijanje i isušivanje drveta.

Kako piše britanski The Guardian, dizajner Chris Holand, čija kompanija proizvodi drveni namještaj, upozorava da mašina "ispira zaštitna ulja iz drvenih vlakana", zbog čega drvo gubi otpornost i vremenom propada

Umjesto toga, pribor je najbolje oprati odmah nakon korištenja toplom vodom i blagim deterdžentom, pa ga odmah obrisati suhom krpom.

Dugotrajno namakanje također nije preporučljivo jer drvo upija vlagu, širi se i kasnije skuplja tokom sušenja, što može dovesti do pukotina.