Ultraproceusirana biljna hrana, koja u svijetu postaje sve popularnija kao zamjena za hranu životinjskog porijekla, povezana je s bolestima srca i skraćenjem života, pokazalo je novo istraživanje.
Brojne studije pokazale su da prehrana utemeljena na bilju smanjuje krvni pritisak, štiti od srčanih bolesti i usporava starenje.
Međutim, novo istraživanje, objavljeno u medicinskom časopisu
The Lancet Regional Health Europe, pokazuje da ultraprocesirana biljna hrana kao što su grickalice, čips ili biljni odresci može povećati rizik kardiovaskularnih bolesti i skratiti život.
Posljednjih godina biljna prehrana postaje sve popularnija iz raznih razloga - od etičkih, kojima je u fokusu patnja životinja, preko klimatskih jer se pokazalo da je stočarstvo veliki izvor stakleničkih plinova CO2 i metana, do ekoloških jer je stočarstvo veliki potrošač resursa i zagađivač okoliša.
U prilog toj popularnosti idu i brojna istraživanja koja su pokazala da biljna prehrana ima brojne zdravstvene prednosti.
Čelnik Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) dr. Tedros Adhanom Ghebreyesus rekao je tokom
COP28, UN-ovog summita o klimi, koji je održan u Dubaiju u decembru 2023. godine da je prelazak na više biljnu prehranu "ključan" za zdravlje ljudi i planeta.
Napomenuo je da je proizvodnja hrane odgovorna za "gotovo jednu trećinu globalnog tereta bolesti" i 30 posto globalnih emisija stakleničkih plinova od kojih većina dolazi iz uzgoja životinja.
Mnoga ranija istraživanja pokazala su da su visoko procesirane mesne namirnice, kao što su suhomesnati proizvodi, loše za zdravlje srca te da povećavaju rizik od raka, naročito raka debelog crijeva.
Međunarodna agencija za istraživanje raka (IARC) svrstala ih je u najvišu grupu jedan karcinogena, što znači da je dokazano da sasvim sigurno mogu izazvati rak kod ljudi.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) u srijedu je saopćila da su pušenje, alkohol, ultraprocesirana hrana i ispušni plinovi fosilnih goriva glavni uzroci 2.7 miliona smrtnih slučajeva godišnje u Evropi.
Od toga je pušenje uzrok 1.15 miliona, alkohol 426.857, prehrana s visokim udjelom soli 252.187, a prehrana s visokim udjelom prerađenog mesa 117.290.
Prema istraživanju Instituta mrežnih nauka Univerziteta Northeastern iz 2024. godine ultraprocesirana hrana čini oko 73 posto opskrbe hranom u SAD-u.
No hrana biljnog porijekla također može biti ultraprocesirana. Nutricionisti već duže upozoravaju da prelazak na biljnu prehranu ne može imati iste dobrobiti ako će njen bitan dio činiti biljni junk food.
Važno je razlikovati cjelovitu biljnu prehranu od biljne prehrane bazirane na ultraprocesiranim biljnim namirnicama, biljnom fast foodu i gotovim jelima.
Studija, koja je provedena, pokazala je da konzumacija visoko procesiranih biljnih namirnica povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti za pet posto i rizik od prerane smrti za 12 posto.
S druge strane zamjena visoko procesiranih biljnih namirnica neprerađenim biljnim namirnicama smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti za sedam posto i rizik od smrti od kardiovaskularnih bolesti za 15 posto.
Na temelju tih rezultata, autori studije su preporučili da bi prehrambene smjernice trebale naglašavati ne samo smanjenje konzumacije mesa i proizvoda životinjskog porijekla već i potrebu da se izbjegavaju visoko procesirani biljni proizvodi.
- Veći unos biljnih namirnica može poboljšati zdravlje srca samo ako se temelji na minimalno obrađenim namirnicama, dok veći unos visoko procesiranih biljnih namirnica može imati štetne učinke na zdravlje - navodi se u studiji.
