BH Telecom je zvanično podnio zahtjev Konkurencijskom vijeću Bosne i Hercegovine za akviziciju kompanije Telemach. Transakcija će biti upućena i na razmatranje nadležnom tijelu za konkurenciju u Crnoj Gori, piše Stav.

- Podnošenje zahtjeva Konkurencijskom vijeću BiH predstavlja ključni korak ka realizaciji ove akvizicije. Vjerujemo da će spajanje kapaciteta BH Telecoma i Telemacha donijeti novu eru telekomunikacijskih usluga u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Naša vizija je pokretanje digitalnih inovacija koje korisnicima donose najnaprednije tehnologije. Ovo nije samo poslovni poduhvat - ovo je investicija u digitalnu budućnost naše zemlje - izjavio je generalni direktor BH Telecoma Amel Kovačević.

U pogledu ove akvizicije tri pitanja su ključna. Prvo, da li će BH Telecom steći monopol na tržištu telekomunikacija u BiH, i posljedično tome, da li će Konkurencijsko vijeće BiH odobriti ovu koncentraciju? Drugo, šta će potrošači dobiti ovom koncentracijom? I treće, šta time dobija BH Telecom?

Odgovor na prvo pitanje nije jednostavan, kakva će biti procjena Konkurencijskog vijeća svakako ćemo vidjeti uskoro. No, da barem pojasnimo pravila. Konkurencijsko vijeće može zabraniti koncentraciju ako na mjerodavnom tržištu, a to je u ovom slučaju Bosna i Hercegovina, koncentracija privrednih subjekata rezultira značajnim narušavanjem učinkovite konkurencije, a posebno ako se stvara novi ili jača postojeći vladajući položaj. Vladajući položaj podrazumijeva tržišno učešće veće od 40 posto.

Upravo bi u ovome mogao biti potencijalni problem. Prema podacima za 2023. godinu (za 2024. još nisu objavljeni), BH Telecom je u Bosni i Hercegovini imao 2 miliona korisnika svih usluga. S obzirom na to da su usluge Telemacha dominantno u vezi s distribucijom audiovizuelnog sadržaja ova koncentracija će osigurati BH Telecomu vladajući položaj u ovom tržišnom segmentu jer trenutno tržišni udio BH Telecoma u ovom segmentu iznosi 24,4 posto, a Telemacha 34,9 posto, što znači da će nakon koncentracije imati tržišni udio od 59,3 posto. Najveći tržišni udio trenutno ima grupacija Telekom Republike Srpske 31 posto, dok HT Mostar ima udio od 4,72 posto. No s obzirom na to da u ostalim telekom uslugama Telemach nema gotovo nikakvo tržišno učešće, ne mora značiti da će BH Telecom steći vladajući položaj, iako već sada ima 42 posto udjela u mobilnoj telefoniji, te 31 posto u fiksnoj. Prema tome, pitanje je kako će Konkurencijsko vijeće procjenjivati rezultate koncentracije.

Vjerovatno neće doći do nekog značajnog narušavanja učinkovite konkurencije na tržištu Bosne i Hercegovine jer ostali konkurenti, Telekom Republike Srpske i HT Mostar imaju, reklo bi se, zacementirane pozicije. Osim toga, postoji i opcija uvjetno dozvoljene koncentracije, a to bi značilo da BH Telecom mora prodati jedan dio svojih operacija. U svakom slučaju, bit će zanimljivo vidjeti kako će ovo pitanje riješiti Konkurencijsko vijeće.

Što se tiče potrošača, oni svakako neće mnogo ni dobiti ni izgubiti. Naime, činjenica je da je usluga interneta Telemacha znatno kvalitetnija nego kod BH Telecoma, pa postoji bojazan kod potrošača da će izgubiti na kvaliteti, s druge strane, u posljednje vrijeme i Telemach je u defanzivi pa i ne rade na unaprijeđenju svojih usluga. Činjenica da su zbog rata sa drugim operatirima oko cijene usluga za svoje televizijske kanale, prije svega Sportklub, te gubitka prava prijenosa značajnih sportskih programa, izgubili dobar broj korisnika, koncentracijom bi korisnici bili, uvjetno rečeno, na dobitku. No da BH Telecom pod hitno mora poraditi na kvaliteti usluga, mora. A kako neće imati konkurenta, kao što je jedno vrijeme bio Telemach, koji ćega natjerati da se pozabavi samim sobom i vlastitom kvalitetom, to bi mogao biti problem za potrošače. Niti će imati alternativu, niti mogućnost da natjeraju kompaniju da pruža kvaliteteniju uslugu.

Ova koncentracija, iako bi se moglo ustvrditi da kasni najmanje 10 godina, neophodna je BH Telecomu da nastavi da raste i razvija se kao kompanija. BH Telecom, ako želi da opstane, jednostavno mora postati regionalno bitna kompanija, što će se planiranom koncentracijom i desiti, a u infrastrukturi i ljudskim resursima Telemacha zaista ima dobro osnovu da to postane. Čak i ako Konkurencijsko vijeće BiH ne odobri koncentraciju na bh. tržištu BH Telecom mora kupiti operacije Telemacha u drugim zemljama gdje je to moguće, što je možda i važnije od Telemacha u BiH. Propuštanjem ovako dobre prilike BH Telecom bi sebe dugoročno doveo u poziciju da ostane lokalna kompanija bez mogućnosti za rast, a kada prestanete da rastete onda stagnirate, što je prva faza propadanja.