Premijer Federacije Bosne i Hercegovine Nermin Nikšić izjavio je u petak u Neumu kako ni Federacija BiH ni Bosna i Hercegovina nisu pošteđene globalnih ekonomskih i političkih poremećaja te da Vlada FBiH traži mjere kojima bi ublažila njihove posljedice na građane i privredu.

Govoreći na 25. međunarodnom simpoziju Revicona "Headway", Nikšić je istaknuo kako globalni sukobi i poremećaji na tržištu utječu na inflaciju i životni standard stanovništva.

- Naravno da Federacija, pa ni Bosna i Hercegovina, nije izuzeta iz svih ovih globalnih kretanja i problema, sukoba koji otvaraju ogromne posljedice po privredu, građanstvo, utječu na inflaciju, tako da Vlada traži odgovarajuće pakete mjera kako bi ublažila te udare – naglasio je premijer Nikšić.

Naglasio je da Vlada trenutno djeluje u jednoj fazi gdje ne može monetarnom politikom utjecati na posljedice globalnih promjena, zbog čega traži druge oblike.

- Mi imamo 'currency board' i činjenica je da ne možemo na taj način intervenirati, ali možemo i činimo značajne napore da očuvamo standard građana, zaštitimo naše radnike i stvorimo povoljne pretpostavke za poslodavce – dodao je Nikšić.

Naglasio je kako je stava da "ne treba ponavljati priču da se kroz povećanje minimalne plaće i povećanje penzija te smanjivanjem prvog kruga doprinosa, odnosno otvaranjem prostora za poslodavce da isplaćuju neoporezivi dio radnicima, stvaraju pretpostavke kojim bi se ublažili inflatorni udari na koje se ne može utjecati."

- Kada imate cijenu goriva koja je ključna za rast inflacije, morate se uklapati i raditi u onim mjerama u okvirima koji možete. Činjenica je da imamo određene iskorake. Tako je u 2022. godini ukupno, na osnovu prijava u Poreznoj upravi i obrazaca za isplatu plaća radnicima, uplaćeno 6.300.000.000 KM plaća, što je u 2023. godini povećano na 9.013.000.000. KM – naglasio je Nikšić.

Zaključio je da je to nešto što uveliko utječe na kreditnu sposobnost i standard radnika i građana.

- Ako pitate je li to dovoljno, naravno da nije. Moramo stvarati pretpostavke da to bude i puno stabilnije i kvalitetnije – poručio je premijer.

Kako je saopćeno iz Vlade FBiH, Nikšić je govoreći o efektima ekonomskih mjera koje je Vlada Federacije BiH provodila u proteklom periodu, istakao da Federacija BiH, uprkos složenim globalnim okolnostima, bilježi rast primanja građana i pozitivne pokazatelje na tržištu rada.

- Prosječna plaća u Federaciji Bosne i Hercegovine 2022. godine iznosila je 1.114 KM. U 2025. godini porasla je za 43 posto i dostigla 1.594 KM, a već u martu ove godine prosječna neto plaća iznosila je gotovo 1.700 KM - kazao je Nikšić.

Govoreći o narednim reformskim koracima, premijer Nikšić je istakao da Vlada ostaje opredijeljena za dodatno rasterećenje privrede kroz smanjenje doprinosa, ali da taj proces mora biti vezan za punu implementaciju fiskalizacije.

- Mnogi su tvrdili da Zakon o fiskalizaciji nikada neće biti usvojen. Danas je zakon usvojen i ulazimo u fazu njegove implementacije. Upravo od fiskalizacije zavisi i naredni krug smanjenja doprinosa i dodatnog rasterećenja privrede - poručio je.

Premijer je podsjetio i da je Vlada Federacije BiH omogućila isplatu neoporezivog dijela primanja radnicima, čime je istovremeno pomogla i zaposlenima i poslodavcima, te naglasio da Federacija BiH danas ima jedan od najnižih nivoa javnog duga u Evropi u odnosu na bruto domaći proizvod.

- Uspjeli smo javni dug smanjiti sa približno 24 posto na otprilike 18 posto BDP-a. Istovremeno smo vraćali više obaveza nego što smo se zaduživali, što govori o odgovornom upravljanju javnim finansijama - rekao je Nikšić.

Nit-vodilja ovogodišnjeg Simpozija, kretanje je naprijed, i to ne samo radi hvatanja koraka s vremenom i trendovima, nego i u cilju napredovanja privatnog i javnog sektora, s posebnim naglaskom na perspektive i mogućnosti svih nas kao pojedinaca. Koji su to ključni izazovi i šanse u izmijenjenim i predstojećim okolnostima, kroz tri dana Simpozija razgovaralo se zaključno s današnjim panelom "Gdje smo i gdje želimo biti", u čijoj su se diskusiji pored premijera Nikšića, sudjelovali i federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić i federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić.

Za primjer pozitivnih pomaka kao odgovora na globalne turbulencije, ministar rada i socijalne politike FBiH Adnan Delić naglasio je usvajanje Zakon o zapošljavanju stranaca i skraćenje procedure uvoza strane radne snage na nivou Federacije.

- Imamo i zakon oko kojeg se već dugo razgovara, Zakon o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, koji je već dva puta padao u Zastupničkom i Domu naroda, i ja se nadam da će treći put biti sretan… da će biti usvojen, jer je važno razdvojiti aktivne i neaktivne tražioce posla – izjavio je Delić.

Dodao je kako se nada da će Zakon o radu što prije ući u proceduru Vlade te naglasio da bi spomenuti zakoni u mnogočemu doprinijeli razvoju Federacije u svakom smislu, a posebno u sektoru najvažnijeg, a to je ljudski kapital.

Federalni ministarstar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić naglasio je da se njegov resor, baš kao i Revicon, mora ponašati proaktivno.

- Govoreći o energetskoj infrastrukturi, moramo ju graditi. Moramo vidjeti što je to s ugljem, a što s ostalim kritičnim mineralima. Našu namjensku industriju moramo dodatno razviti i generalno krenuti u proces reindustrijalizacije – izjavio je.

U svojevrsnom zaključku Simpozicija, iskreno je naglasio i to da sistem vrlo sporo odgovara na promjene.

- Najveći razlog su administrativne procedure, zatim i veći broj nivoa vlasti u Bosni i Hercegovini, a pod brojem tri je činjenica da u našim balkanskim glavama proces promjena uvijek ide malo sporije - zaključio je ministar Lakić.

Direktor Revicona i moderator Marin Ivanišević naglasio je da BiH najčešće funkcionira na principu pogrešne konstatacije "to se nama neće dogoditi".

- Kad je u svijetu počela pandemija Covida, bilo je "neće to kod nas doći". Tako je bilo i sa svjetskom ekonomskom krizom pa je došla. Ono što je zanimljivo, jeste da nas sve to u konačnici zakači i ostavlja teške, žestoke reperkusije na ljude koji žive u BiH – istaknuo je.

Dotaknuo se u tom kontekstu ratova u okruženju, nestašice, inflatornih kretanja, svih globalnih promjena za koje se, kako kaže, moguće na vrijeme pripremiti.

Istaknuo je pojavu umjetne inteligencije kao nužnosti i "neizbježnom prostoru za početak žestokih promjena unutar poslovanja".

- Svi profesionalci koji su sudjelovali na Simpoziju, odgovorni su za ono što će se događati u poslu. Tako da smo od Vlade Federacije tražili potvrdu za profesionalce i za budućnost poslovanja u Bosni i Hercegovini. I to je bio koncept Simpozija – dodao je Ivanišević, naglašavajući kako Revicon svojim djelovanjem želi doprinijeti da uspješnog poslovanja u BiH bude sve više i više.