Februar, mart, april, maj, juni, juli, august, septembar, oktobar, novembar i decembar 2023. godine nije prošao, a da se bosanskohercegovački entitet Republika Srpska nije zadužio na banjalučkoj berzi. U nekim mjesecima i nekoliko puta.

Taj trend je nastavljen i u prvih šest mjeseci ove godine.

Ukupno, odnosno praktično to znači da je Republika Srpska zadužena za 18 mjeseci više od 1,1 milijarde maraka (oko 550 miliona eura) i to samo od prodaje obveznica i trezorskih zapisa na ovoj berzi.

Obveznice su vrijednosni papiri koje Vlada RS-a prodaje na berzi sa dugoročnim dospijećem, najčešće na pet godina.

Trezorski zapisi se prodaju kao vrijednosni papiri sa kratkoročnim dospijećem, obično isplata dospijeva za pola godine.

Pratktično to znači da je u u toku šest mjeseci 2024. godine prodano trezorskih zapisa u vrijednosti od 187 miliona maraka (95,5 miliona eura). Taj dug Republika Srpska mora da isplati u toku ove godine.

Ministarstvo finansija RS-a nije direktno odgovorilo na upit Radija Slobodna Evropa (RSE) na koje budžetske stavke je novac potrošen, objašnjavajući kako je u pozivima za aukcije navedena i namjena trošenja novca.

Uvidom RSE u pozive za aukciju, Vlada RS-a se poziva na zakonom predviđeno zaduživanje za finansiranje deficita, isplatu i refinansiranje dugova, te finansiranje budžetske rezerve.

Ukupni dug Republike Srpske u posljednjoj deceniji narastao je za oko 1,6 milijardi maraka (oko 800 miliona evra) i trenutno iznosi oko 6,3 milijarde maraka (oko 3,1 milijardi eura).

U Ministarstvu finansija nisu naveli ni ko kupuje vrijednosne papire Republike Srpske.

Radi se o unosnim ulaganjima, jer se trenutno obveznice RS-a prodaju uz kamatnu stopu od šest posto, a trezorski zapisi uz kamatu od četiri posto.

- Kada su u pitanju kupci hartija od vrijednosti koje emituje Republika Srpska, možete provjeriti na Banjalučkoj berzi, veoma je različit spektar kupaca koji uključuju i fizička i pravna lica iz Republike Srpske, Federacije BiH i inostranstva - istakli su u Ministarstvu finansija RS-a.

U izvještajima o izvršenim aukcijama na banjalučkoj berzi nema podataka o kupcima. Iz ove berze nisu odgovorili na upit RSE ko su kupci, tvrdeći da nemaju te informacije.

- Banjalučka berza ne raspolaže sa informacijama ko su kupci hartija od vrijednosti, koliko je bilo kupaca, da li su u pitanju fondovi, banke ili fizička lica. Informacije o vlasništvu nad hartijama od vrijednosti se vode kod Centralnog registra hartija od vrijednosti, ali ove informacije za obveznice i trezorske zapise su povjerljive - istakli su u Banjalučkoj berzi.

Iz Centralnog registra hartija od vrijednosti sa sjedištem u Banjaluci nije, također, odgovoreno o evidenciji onih koji su kupili obveznice i trezorske zapise RS-a.

Budžet Republike Srpske sve teže može da funkcioniše, da vraća stare dugove, te očuva socijalni mir, ocjenjuje za RSE Siniša Vukelić, urednik ekonomskog portala Capital.ba.

Situaciju, ističe on, dodatno otežavaju američke sankcije kojima su izloženi svi najviši funkcioneri u RS-u jer je praktično onemogućen pristup stranim kreditorima, zbog čega se RS zadužuje kratkoročno na domaćem tržištu, po visokim kamatama.

- Mislim da su ta uvjeravanja da sve dobro funkcioniše više usmjerena ka partnerima koji isporučuju robu i usluge budžetu i javnim institucijama RS-a, da je sve uredu, da smo više vratili dugova jer su takve ročne obaveze prema investitorima i kreditorima. Vi ne možete da izbjegnete da se to ne vrati, vanjski, pa unutrašnji dug, pa tek ostalo što ide u budžet - rekao je Vukelić.

Detaljnije čitajte ovdje.