Za čije interese radi

Čović ipak preči od jačanja države: Zašto Konaković ne piše Sudu u Strazburu?

FOTO: Ajdin Cocalić

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je do sada u šest slučajeva presude u korist apelanata "Sejdić-Finci", "Zornić", "Pudarić", "Pilav", "Šlaku" i "Kovačević" protiv Bosne i Hercegovine u slučajevima kršenja ljudskih prava i diskriminacije.

VEZANI TEKST - Dvije agentice iz SNSD-a i HDZ-a uputile "žalbu" Evropskom sudu za ljudska prava na odluku u slučaju "Kovačević"

Od prve presude "Sejdić-Finci" donesene 2010. pa do danas, agenti BiH nisu nikada podnosili zahtjev za preispitivanje sudskih odluka, do posljednje u slučaju "Kovačević".

Ukratko, ova presuda definira da bi BiH trebala biti jedna izborna jedinica, a građani bi mogli glasati za kandidata za člana Predsjedništva BiH nezavisno od toga kojem narodu pripadaju i u kojem entitetu žive. Delegati u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH birali bi se među pripadnicima naroda sa teritorije cijele države, a ne samo njenih pojedinih dijelova.

Ova presuda nikako ne ide u prilog izmjenama Izbornog zakona BiH i Ustava BiH kakvim ga vidi Dragan Čović, ali i službeni Zagreb.

Stoga je Monika Mijić (HDZBiH), za koju se još uvijek ne zna da li ima aktivnu legitimaciju kao agentica BiH, sa agenticom Jelenom Cvijetić (SNSD) podnijela zahtjev za preispitivanje presude u slučaju "Kovačević".

Čovićevo "najljepše i najpametnije biće" Borjana Krišto u svojstvu predsjedavajuće Vijeća ministara BiH, na zahtjev Suda iz Strazbura, dostavila je dopis kojim potvrđuje da Mijić i Cvijetić imaju legalnu akreditaciju.

Sevlid Hurtić, ministar za ljudska prava i izbjeglice sačinio je informaciju o statusu agentica naše države, ali nije se našla na dnevnom redu Vijeća ministara.

- Mi nismo imali tu tačku dnevnog reda i nismo se izjasnili. Kako sam razumio predsjedavajuću Vijeća ministara BiH, ona će poslati dopis da oni imaju legalnu akreditaciju - kazao je Hurtić krajem prošlog mjeseca.

VEZANI TEKST - Monika Mijić: Ne vidim zašto se diže tolika prašina zbog preispitivanja presude u predmetu "Kovačević"

Upitan na osnovu čega će poslati takav dopis, odgovorio je "na osnovu toga da su oni zaposlenici Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice, a odgovaraju Vijeću ministara".

- Ja, što se tiče agenata, nemam nikakve ingerencije. Neko je njih stavio u Ministarstvo za ljudska prava. Oni su samo kod mene na plaći, a odgovaraju Vijeću ministara BiH - pojasnio je Hurtić.

U međuvremenu, zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministra i ministar odbrane BiH Zukan Helez obavijestio je Sud u Strazburu da Vijeće ministara nije razmatralo njihov zahtjev niti donijelo odluku, te da je Krišto poslala odgovor isključivo u svoje ime. 

- Vijeće ministara je kolektivno tijelo sa kolektivnim sistemom odlučivanja, što znači da predsjedavajuća Vijeća ministara ne može samostalno djelovati niti odlučivati u bilo kojoj stvari, što uključuje i komunikaciju s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu – naveo je Helez.

Saga o (ne)legalnoj akreditaciji agentica Mijić i Cvijetić, koje su tri godine u statusu vršioca dužnosti se nastavlja i gotovo u svemu podsjeća na priču o zahtjevu za reviziju presude pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu u tužbi BiH protiv Srbije i osporavanju legalne akreditacije agenta BiH Sakiba Softića.

Gotovo u svemu, osim u ponašanju glavnih aktera, odnosno političara na visokim državnim pozicijama.

VEZANI TEKST - Je li stav Krišto o legitimnosti bh. agentica i stav Vijeća ministara: Helez će poslati pismo Sudu u Strazburu

Kao što Vijeće ministara BiH nije imalo sjednicu na kojoj bi se razmatralo pitanje aktivne legitimacije dvije agentice, nije je imalo ni Predsjedništvo BiH u slučaju revizije presude, koje je također kolektivno tijelo.

Međutim, to nije onemogućilo da na zahtjev Međunarodnog suda pravde u Hagu, tadašnji članovi Predsjedništva BiH Mladen Ivanić i Dragan Čović upute svaki svoj dopis u kojem osporavaju Softića kao agenta.

Bakir Izetbegović je Sudu u Hagu odgovorio da je Softić legitiman.

S obzirom da se tada radilo o pitanju koje je od izuzetnog značaja za entitet RS i Srbiju, baš kao što se u slučaju "Kovačević" radi o interesima Čovića, HDZ-a i Zagreba, aktivirao se i bivši ministar vanjskih poslova BiH Igor Crnadak.

Iako njegova pozicija, jer mu je Predsjedništvo BiH nadređeno, nije imala dodirnih tačaka sa haškim zahtjevom, Crnadak je kao član Vijeća ministara BiH i kao šef bh. diplomatije smatrao da i on treba obavijestiti Sud u Hagu "da je Izetbegovićeva odluka o pokretanju revizije presude protiv Srbije donijeta izvan institucija BiH i da zbog toga nije pravosnažna".

VEZANI TEKST - Hurtić: Nije podržano da Vijeće ministara BiH razmatra informaciju o bh. agentima, o njihovoj legitimaciji odgovorit će Krišto

Stoga se postavlja pitanje, zašto u pravnoj stvari gdje se Slaven Kovačević borio i bori protiv etničke diskriminacije i za to da svaki građanin na svakom pedlju teritorije države BiH ima ista prava na izborni dan, šuti ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković, za kojeg je općepoznato da ima stav o svemu i svačemu, da svima redom drži lekcije, da se razumije u ekonomiju, biznise, klimatske promjene, novinarstvo, sport, cvijeće, drveće, psihologiju…te uz to ima napretek vremena da se svađa sa korisnicima društvenih mreža, ali i koalicionim partnerima?

Kako je to uradio Helez, trebao je i morao je i Konaković kao član Vijeća ministara BiH, jer je ovo pitanje predstavljanja BiH.

Očigledno je ipak da Konaković, za kojeg se od početka vidi da mu HDZ diktira tempo rada i izdaje smjernice, ne bi da se miješa u pitanja koja se kose sa interesima Dragana Čovića i Hrvatske, koji lobiraju i do sada su i uspijevali, da povuku sve one političke poteze koji u konačnici vode do famoznog trećeg entiteta.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudija. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Početna Najnovije Najčitanije Pretraga