open-navfaktor-logo
search
Ministrova odluka
Vranić novac daje privatnicima, uzima od državnih zdravstvenih ustanova, sindikati poručili: Katastrofa!
Ministarstvo zdravstva Kantona Sarajevo dalo je nalog Zavodu zdravstvenog osiguranja (ZZO) KS da u svom finansijskom planu za ovu godinu predvidi stavku za pokrivanje troškova pregleda u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, svih dijagnostičkih procedura, te patohistoloških i citoloških nalaza na koje bi se čekalo duže od 20 dana u javnoj zdravstvenoj ustanovi.
30.01.2022. u 08:02
get url
text

Ovakvu odluku ministarstva, na čijem je čelu Haris Vranić, nadležni u sindikatima u zdravstvu prokomentirali su "kao još jedan udar na javne zdravstvene ustanove te još jedan u nizu pokušaja Ministarstva zdravstva da nešto učini".

Haris Vranić

Utapaju javno zdravstvo

Prema njihovim riječima, "umjesto da se novac usmjeri u javno zdravstvene ustanove, ako je potrebno kupi oprema i zaposli novi kadar, kako bi se građanima na vrijeme pružila potrebna zdravstvena usluga, ovakvim nepromišljenim odlukama nadležnog ministarstva se, po ko zna koji put, pune džepovi onih koji rade u privatnim nauštrb državnih zdravstvenih ustanova".

- Moj stav je da je ovakav potez Ministarstva zdravstva - katastrofa. Mi nemamo trend razvoja javnog zdravstva, a ovakvi potezi još ga samo dodatno utapaju. Ove godine smo u goroj situaciji nego prošle jer nema volje da se javno zdravstvo razvija. Nažalost, uposlenih u javnom zdravstvu i pacijenata. Zbog toga će privatni sektor dobijati sve više, a razlog je svima jasan - zato što se ne ulaže u javno zdravstvo, aparaturu, kadar. Lako se odričemo kvalitetnog kadra i iskusnog. Ljudi odlaze u privatni sektor, u druge kantone, u druge države - ističe prim. dr. Izet Hočko, predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije Kantona Sarajevo.

Kaže kako se u odnosu na period prije 15 godina budžet Zavoda zdravstvenog osiguranja KS povećao za četiri i po puta, ali da je kvalitet lijekova ostao isti. U međuvremenu, prema riječima Hočke, broj zdravstvenih osiguranika povećan je vrlo malo, možda 10 posto, a možda ni toliko.

- Koliko se novaca uložilo u opremu, kadar, specijalizacije - vrlo malo. Mi smo skoro, kao Sindikat, kod nadležnih vlasti u KS intervenisali da se pokrene proces bržeg dodjeljivanja specijalizacija, jer ostajemo bez ljekara. Tek, nakon naše intervencije, nešto je učinjeno. Umjesto da zadržimo ljekare tako što ćemo ih stimulisati, mi radimo suprotno od toga. Kasa je 2004. godine u zdravstvu za specijalistu bila oko 1.200 KM. Nije povećana ni za jedan posto, a naveo sam - koliko se puta više troši na lijekove. Privatnik će kupiti kvalitetan aparat i on je samim tim u prednosti. Pozitivna konkurencija je poželjna, ali tu postoji teren i za mahinaciju - ističe Hočko.

Naveo je primjer privatne pedijatrijske ordinacije i one u javno-zdravstvenoj ustanovi.

- Po struci sam pedijatar, pa se razumijem u to. U pedijatrijskoj ordinaciji u državnoj ustanovi naići ćete na rasklimane stolicu i sto iza kojeg sjedi ljekar. Šta taj ljekar tamo još ima - stetoskop i lampu. Kako ćete onda biti konkurentni pedijatru u privatnoj ustanovi - kaže Hočko.

- Privatne zdravstvene ustanove rade one dijagnostičke metode za koje primijete da su insuficijentne u javnom zdravstvu kako bi mogle zaraditi, što je opravdano jer oni posluju na ekonomskoj osnovi, a zdravstvo je skupo. No, čini mi se da se u ovom slučaju radi o nečemu drugom. U nedostatku dugoročnog plana za razvoj zdravstva, ministar sada pokušava nešto napraviti, ali ja bih rekao da je to grebanje po površini. Zdravstvo u KS zahtijeva sistemske promjene, odnosno ne raditi reorganizaciju, nego reformu zdravstva KS – mišljenja je prim. dr. Edo Selimić, predsjednik Sindikata radnika u zdravstvu KS.

Dodaje kako je Sindikat 2011. godine došao u posjed revizorskog izvještaja o radu ZZO KS, kojeg je uradio Ured za reviziju Federacije BiH, te da se iz njega najbolje moglo iščitati - gdje se novac odljeva?!

- U izvještaju se jasno moglo utvrditi - koliko javnozdravstvenog novca prelazi u privatne ustanove. Navešću primjer - želite u privatnoj ostanovi odstraniti krajnike i to uradite. Šta poslije toga, da li taj pacijent leži u toj privatnoj ustanovi, dan, dva, pet..., kao što je to slučaj u javnim bolničkim ustanovama, i u slučaju komplikacije, da li se pacijent javlja u privatnu ordinaciju ili odlazi u javno zdravstvo? Nekada se tačno znalo šta ko radi, danas, kada se vlast stalno mijenja, svako radi šta i kako hoće. No, tako ne može u zdravstvu - pita Selimić.

Podsjetio je na raniju odluku kantonalnih vlasti - da građani nalaze i testiranja mogu raditi u privatnim laboratorijama.

- Bilo je pet ili šest takvih laboratorija. Prije nekoliko dana objavljeno je koliko je za to izdvojeno javnozdravstvenog novca. Pitam - je li tih pet privatnih laboratorija mogao biti ekvivalent ovolikom broju Covid-ambulanti i ogromnim dijagnostičkim kapacitetima KCUS-a i Opće bolnice. Privatne ordinacije su kap u zdravstvenom moru - naglašava Selimić.

U nalogu koji je iz Ministarstva zdravstva KS otišao prema ZZOKS, navodi se da "privatne zdravstvene ustanove koje budu sklopile ugovor sa Zavodom, a koje budu vršile ovakav tip usluge, moraju ispunjavati uvjet koji podrazumijeva da u tim privatnim ustanovama nisu zaposleni ljekari koji rade u javnoj zdravstvenoj ustanovi, a čija je specijalnost usko vezana za proceduru koja je na listi čekanja".

Nezakonite i neustavne stvari

Selimić pak tvrdi da ovakva odluka Ministarstva zdravstva KS ne može proći jer se kosi sa Pravilnikom o načinu, postupku i uvjetima kao i drugim pitanjima od značaja za organiziranje i obavljanje dopunskog rada zdravstvenih radnika u zdravstvenoj ustanovi ili privatnoj praksi, koji je objavljen u Službenim novinama Federacije BiH.

- Vlast u KS mora donijeti neku odluku, uredbu, bilo šta sa zakonskom snagom da bi u KS ovaj Pravilnik stavili van snage. Dakle, na federalnom nivou "neko je rekao da ljekar može nakon radnog vremena, dodatno raditi kod svog ili drugog poslodavca, privatnika" i dao Pravilnik kako će on to uraditi. Vlast u KS prvo ovaj Pravilnik mora staviti van snage. Prije nekoliko godina u Tuzlanskom kantonu donesena je odluka da u isto vrijeme ljekar ne može biti uposlenik u javnom zdravstvu i raditi kod privatnika. Međutim, to je vrlo brzo oboreno na sudu - podsjeća Selimić.

Kaže kako je u Ustavu Federacije BiH jasno navedeno koje su nadležnosti federalnog nivoa, a koje kantona.

- U samom uvodu u prvom članu stoji koja su vaša prava, od slobode rada, udisanja zraka, da birate i da ste birani... Šta reći, pokušala je aktualna vlast u KS narediti građanima da se vakcinišu, i vidjeli smo šta bi od toga. Naređenje je povučeno. Sve to su nezakonite i neustavne stvari, no, rekao bih da smo na populizam i politikanstvo vlasti u KS, a preko leđa građana, već navikli - zaključio je Selimić.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.