Komisija je, kako je kazao predsjedavajući Damir Arnaut, usvojila set zaključaka kojima se osuđuje izjava predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije po pitanju saradnje nosioca pravosudnih funkcija sa Komisijom, ali kojima se izražava zadovoljstvo posljednjim zaključkom VSTV-a koji su u suprotnosti sa tom izjavom i kojim se navedena zabrana otklanja.

- Komisija je izrazila zadovoljstvo činjenicom da su veoma pozitivno u pravcu podrške radu Komisije reagirale Ambasada SAD-a, Misije OSCE-a u BiH, kao i činjenicom da Komisija ostvaruje izuzetno dobru saradnju sa svim institucijama od kojih smo zatražili materijale – izjavio je Arnaut.

Komisija je na današnjoj sjednici utvrdila datume svjedočenja direktora Agencije za prevenciju korupcije, Agencije za javne nabavke i sudije Milana Blagojevića, koja su zakazana za naredni četvrtak, dok će svjedočenje sudije Branka Perića biti održano u ponedjeljak, 6. jula.

Komentirajući promjenu stava VSTV-a, od prvobitnog prema kojem se ni u kom slučaju ne dozvoljava pravosudnim zvaničnicima saradnja sa Komisijom do omogućavanja te saradnje uz zabranu komentiranja pojedinačnih predmeta, Arnaut je kazao da Komisija u svakom slučaju nema mandat, niti se mislila baviti konkrentim predmetima.

- Što se tiče dijametralno suprotnog stava, to je u potpunoj suprotnosti. Misija OSCE-a je također konstatirala da je to u potpunoj suprotnosti. Komisija je danas to konstatirala, a zbog čega je to došlo, mislim da je najbolje da pitate one koji su svoje stavove promijenili u međuvremenu – izjavio je Arnaut.

Član Komisije Zukan Helez je bio mnogo otvoreniji pri komentiranju mogućih uzroka promjene stava VSTV-a.

- Svjedoci ste da je reakcija jedne ambasade imala veći učinak i veći značaj od reakcija ove Komisije, pa i bh. javnosti. Pored Američke ambasade, zahvaljujem se Misiji OSCE-a koja je zadužena da prati rad pravosuđa, koja nam je pomogla da VSTV promijeni svoj stav – izjavio je Helez.

Kazao je da Komisija nema namjeru ulaziti u meritum pojedinačnih predmeta, ali da ima pravo pitati zašto su zaustavljeni određeni predmeti, poput istrage o ubistvu Joze Leutara, slučaja "Pavlović banka" ili "Pandora".

- U svakom konkretnom slučaju ćemo pitati šta je problem, zašto je to zaustavljeno, da li neko vrši politički pritisak, da li neko iz VSTV-a vrši pritisak – izjavio je Helez.

Ocijenio je da je prva reakcija predsjednika VSTV-a Milana Tegeltije pokazatelj postojanja straha da se, kako je kazao, steže obruč oko njega i da je Komisija na dobrom putu.

Član Komisije Branislav Borenović je ocijenio da otpor pojedinaca iz pravosudnih i političkih struktura pokazuje veliki strah od rezultata rada ove Komisije, te strah od efikasnog pravosuđa u BiH.

- Svi oni koji pokušavaju opstruirati rad Komisije u suštini pokazuju svoje pravo lice, da upravo oni drže pravosuđe zarobljenim. Kad god čujete izjavu jedne ili druge političke stranke, jednog ili drugog zastupnika, ili jednog nosioca pravosudne funkcije koji želi da opstruira rad ove Komisije, ustvari pokazuje da oni drže pravosuđe u svojim rukama čvrsto i ne smiju ga ispustiti i dati da radi svoj posao onako kako je to propisano Ustavom i zakonima ove zemlje i onako kako to žele građani – izjavio je Borenović.

Borenović tvrdi da je cilj stvaranje pravosudnog sistema koji će se prema svima odnositi jednako, u kojem neće biti zaštićenih i privilegiranih, te u kojem neće biti onih koji rade mimo zakona i ne odgovaraju zbog toga.

- Mislim da će gospodin Tegeltija biti među zadnjima koji će sigurno doći na sjednicu Privremene istražne komisije i morati odgovoriti na desetine ili stotine konkretnih pitanja jer to je njegova obaveza i to je odgovornost jer samo na taj način možemo doći do odgovora na brojna pitanja koji nam mogu pomoći da kreiramo neku vrstu jasnog stava šta uraditi po pitanju reforme pravosudnog sistema u našoj zemlji. To je, na kraju krajeva, i obaveza koja proističe iz evropskog puta – izjavio je Borenović.

Podsjetio je da je u Narodnoj skupštini RS-a postojao Anketni odbor koji se bavio utvrđivanjem činjenica vezanih za ubistvo Davida Dragičevića, te da je tada VSTV omogućio određenim tužiocima da budu salušani u Narodnoj skupštini RS-a.