Muškarac optužen za organizaciju terorističkih napada na SAD 11. septembra 2001. godine danas se neće izjasniti o svojoj krivici, nakon što je američka vlada blokirala provođenje sporazuma o priznanju od prošle godine.

Khalid Sheikh Mohammed trebao je danas priznati krivicu na ratnom sudu u mornaričkoj bazi Guantanamo Bay na jugoistoku Kube, gdje ga SAD drži već dva desetljeća.

Ali savezni sud zaustavio je sinoć zakazani postupak kako bi razmotrio zahtjev vlade da odustane od sporazuma o priznanju krivice za Mohammeda i dvojicu suoptuženika, navodeći da bi to nanijelo nepopravljivu štetu i sudu i javnosti, piše BBC.

Tročlano sudsko vijeće reklo je da se odgoda "ni na koji način ne bi trebala tumačiti kao odluka o meritumu", već da je cilj dati sudu vremena da dobije punu informaciju i sasluša argumente "po ubrzanom postupku".

Odgoda znači da će slučaj sada pasti na nadolazeću Trumpovu administraciju.

Na saslušanju koje je zakazano za danas Mohammed se trebao izjasniti krivim za svoju ulogu u napadima 11. septembra 2001. godine kada su otmičari zaplijenili putničke avione i srušili ih na Svjetski trgovački centar u New Yorku i Pentagon.

Još jedan avion srušio se u polje u Pennsylvaniji.

Mohammed je optužen za kaznena djela, uključujući zavjeru i ubistvo 2.976 osoba.

Prethodno je rekao da je planirao "operaciju 11. septembra od A do Z", da je od 1990-ih radio na ideji o obuci pilota koji bi srušili komercijalne avione na zgrade te da je svoju ideju predložio Osami bin Ladenu, vođi militantne grupe Al Kaida.

Ročište se trebalo održati u sudnici u bazi, gdje bi članovi porodice ubijenih i novinari sjedili u galeriji iza debelog stakla.

Ročišta na vojnom sudu u mornaričkoj bazi traju više od desetljeća, a dodatno ih komplicira pitanje o valjanosti dokaza do kojih je SAD došao mučenjem Mohammeda i drugih optuženika.

Nakon hapšenja u Pakistanu 2003, Mohammed je proveo tri godine u tajnim zatvorima CIA-e poznatim kao "black sites", gdje je 183 puta bio podvrgnut simuliranom utapanju ili waterboardingu, ali i drugim tzv. "naprednim tehnikama ispitivanja" koje su uključivale deprivaciju sna i prisilnu golotinju.

Karen Greenberg, autorica knjige The Least Worst Place: How Guantanamo Became the World's Most Notorious Prison, kaže da je korištenje mučenja učinilo "praktično nemogućim izvođenje ovih slučajeva na sudu na način koji poštuje vladavinu prava i američku sudsku praksu".

- Očito je nemoguće iznijeti dokaze u ovim slučajevima bez upotrebe dokaza koji su izvedeni mučenjem. Štaviše, činjenica da su ti pojedinci bili mučeni dodaje još jedan nivo složenosti kaznenom progonu - kaže ona.

Sporazum o priznanju krivice sklopljen je prošlog ljeta, nakon otprilike dvije godine pregovora.

Potpuni detalji dogovora postignutih s Mohammedom i dvojicom njegovih suoptuženika nisu objavljeni. Poznato je samo da bi dogovor značio da optuženi ne bi dobili smrtnu kaznu.

Na sudskom ročištu u srijedu njegov pravni tim potvrdio je da je pristao priznati krivicu po svim tačkama optužnice. Mohammed se nije lično obratio sudu, ali je sa svojim timom pregledao sporazum i unosio manje ispravke i izmjene u navedene formulacije.

Ako se priznanje krivice održi i sud ga prihvati, sljedeći korak bio bi imenovanje vojne porote koja bi saslušala dokaze na ročištu za izricanje kazne.

Advokati su u srijedu na sudu rekli da bi to bio oblik javnog suđenja, gdje bi preživjeli i članovi porodice ubijenih dobili priliku dati izjave.

Prema sporazumu, porodice bi također mogle postavljati pitanja Mohammedu, koji bi trebao "odgovoriti na njihova pitanja potpuno i istinito", kažu advokati.

- Ključno za pristanak tužilaštva na dogovore bio je garant "da mogu predočiti sve dokaze za koje su smatrali da su potrebni za uspostavljanje historijskog zapisa o uključenosti optuženog u ono što se dogodilo 11. septembra - rekao je u srijedu tužilac Clayton G. Trivett Jr.

Američki ministar odbrane Lloyd Austin imenovao je visokog dužnosnika koji je potpisao dokument o priznanju krivice. Ali ministar je u vrijeme potpisivanja bio na putu i navodno nije znao da će se to dogoditi, pisao je New York Times.

Danima kasnije pokušao je povući potpis.

- Odgovornost za takvu odluku treba biti na meni kao nadređenoj osobi - napisao je u memorandumu.

Međutim, i vojni sudac i vojno žalbeno vijeće presudili su da je dogovor valjan i da je Austin djelovao prekasno.

U drugom pokušaju blokiranja dogovora američka vlada je ove sedmice zatražila intervenciju saveznog suda.

U pravnom podnesku navodi se da su Mohammed i druga dvojica optuženi za "počinjenje najnečuvenijeg kriminalnog djela na američkom tlu u modernoj historiji" i da bi provedba sporazuma "lišila vladu i američki narod javnog suđenja tuženika i mogućnost smrtne kazne, uprkos činjenici da je ministar odbrane zakonito povukao te sporazume".

Nakon objave sporazuma prošlog ljeta republikanski senator Mitch McConnell objavio je izjavu u kojoj ga opisuje kao "revoltirano odricanje od odgovornosti vlade da brani Ameriku i osigura pravdu".

Mohammed se nalazi u vojnom zatvoru u zaljevu Guantanamo od 2006. godine. Zatvor je otvoren prije 23 godine, 11. januara 2002, tokom "rata protiv terorizma" koji je uslijedio nakon napada 11. septembra, kao mjesto za držanje osumnjičenika za terorizam i "ilegalnih neprijateljskih boraca".

Većina onih koji su ovdje držani nikada nije optužena, a vojni zatvor se suočio s kritikama zbog postupanja prema zatvorenicima. Većina je sada repatrirana ili preseljena u druge zemlje.

U zatvoru je trenutno 15 ljudi, najmanji broj u bilo kojem trenutku u njegovoj historiji. Svi osim šesterice optuženi su ili osuđeni za ratne zločine.