S obzirom na to da se predsjednik SAD-a Donald Trump sprema narediti bombardovanje iranskih podzemnih nuklearnih postrojenja,  uz izraelsko ohrabrivanje, čini se malo vjerovatnim da bi odgovor na to pitanje mogli biti trojica evropskih ministara i estonska političarka s titulom visoke predstavnice EU-a za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, piše Politico.

Ipak, ministri vanjskih poslova Njemačke, Francuske i Ujedinjenog Kraljevstva,  zajedno s Kajom Kallas, bivšom estonskom premijerkom, trebali bi se u petak priključiti hitnim pregovorima u Ženevi s iranskim predstavnicima.

Ova diplomatska ofanziva dio je napora evropskih vlada da pronađu izlaz iz sedmicu dugog rata između Izraela i Irana, prije nego što Sjedinjene Države rat dodatno eskaliraju u nešto što bi moglo postati mnogo veće - i mnogo gore.

U četvrtak je Trumpova administracija evropskim zvaničnicima dala razloge za nadu da njihovi napori možda nisu uzaludni. Bijela kuća je objavila da će Trump donijeti odluku o eventualnoj vojnoj intervenciji u naredne dvije sedmice jer vjeruje da "postoje značajne šanse za pregovore".

Taj produženi vremenski okvir za Trumpovu odluku otvara vrata obnovljenom diplomatskom pritisku, čime bi petkovi pregovori u Švicarskoj mogli dobiti daleko veći značaj.

Uz visoku predstavnicu EU-a Kallas, očekuje se dolazak ministara vanjskih poslova Njemačke i Francuske, dok će britanski ministar David Lammy direktno iz Washingtona, gdje je razgovarao sa američkim državnim sekretarom Marcom Rubiom, doletjeti u Ženevu. Iran će predstavljati ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi.

Pitanje je - mogu li Evropljani postići konkretan napredak?

Iranska kriza živo pokazuje koliko je Trump oslabio evropski geopolitički utjecaj tokom protekle decenije, čak i u oblastima gdje su interesi Evrope i Amerike usklađeni.

Još 2015. godine ove iste evropske sile, tzv. E3, odigrale su ključnu ulogu u postizanju posljednjeg nuklearnog sporazuma s Iranom, poznatog kao Zajednički sveobuhvatni plan djelovanja (JCPOA). No to je bilo za vrijeme administracije Baracka Obame; Trump se protivio tom dogovoru i povukao SAD iz njega 2018.

Od tada Evropa jedva da uspijeva da bude relevantna kada je riječ o Iranu. Isto tako, EU i Ujedinjeno Kraljevstvo nisu imale gotovo nikakav utjecaj na krajnje desničarsku vladu Benjamina Netanyahua u Izraelu, naročito nakon napada Hamasa 7. oktobra 2023.

Evropski zvaničnici se nadaju da mogu Trumpu ponuditi "izlaznu strategiju" s puta koji vodi ka vojnoj eskalaciji. Proteklih dana, američki predsjednik je prijetio ubistvom iranskog vrhovnog vođe ajatolaha Alija Khameneija i najavio da razmatra upotrebu bombi koje razbijaju bunkere kako bi uništio iranska postrojenja za obogaćivanje urana.

- Nešto ipak zadržava Trumpa -  rekao je jedan evropski diplomata, govoreći anonimno, kao i ostali sagovornici, zbog osjetljivosti teme.

- Trump kaže da je SAD spreman pridružiti se izraelskim udarima, ali ništa se još ne dešava,  tu postoji prilika.

Dodao je: "Ne smijemo potcijeniti koliko Trump mrzi rat".

John Sawers, bivši šef britanske obavještajne službe MI6, izjavio je da bi Trump najradije da Izrael uopće nije ni započeo direktan rat s Iranom.

- Postojala je prilika koju predsjednik Trump nije želio da Izrael iskoristi - rekao je na konferenciji u organizaciji londonskog think-tanka Chatham House.

- Samo prije sedmicu dana apelirao je na Izrael da ostavi više prostora za pregovore, ali Netanyahu je to odbacio i Trump se sada praktično priklonio izraelskom pristupu.

Sawers je dodao da, pošto je Izrael već isprovocirao Iran, sada bi bilo bolje da SAD preuzme stvar i završe posao: "Udarite i završite".

Drugi visoko pozicionirani zvaničnici i diplomate iz E3 zemalja ne dijele to mišljenje, strahujući da bi konflikt mogao prerasti u punokrvni regionalni rat ako se SAD direktno uključi.

Cilj obnavljanja pregovora s Iranom, prema riječima jednog zvaničnika iz E3 zemlje, jeste dobijanje garancije da će Teheran svoj nuklearni program koristiti isključivo u civilne svrhe.

- Tu smo upravo bili s prethodnim pregovorima..., koji su sada skrenuti s puta zbog izraelskih aktivnosti -  rekao je taj zvaničnik.

Međutim, on je predvidio da pregovori u petak vjerovatno neće donijeti konkretne zaključke, uprkos naporima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona da se predstavi kao "mirotvorac".

Sastanak u Ženevi, pod uslovom da se uopće održi u ovako nestabilnom kontekstu, više će služiti kao komunikacijski kanal, rekao je sagovornik.

- Sastanak će prije svega poslužiti da se Iranci prenesu poruku Amerikancima o svojim namjerama u vezi s nuklearnim programom.

Suština je -  trenutno nije Iran taj kojeg treba ubijediti da zaustavi rat, nego Trump.

Trump je posljednjih dana dao naslutiti da je blizu pristanka na Netanyahuov zahtjev da se unište iranske nuklearne sposobnosti, iako još ne podržava pozive na promjenu režima u Teheranu.

Na konferenciji za novinare u četvrtak, francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot izjavio je da su Iranci bili "relativno jasni" u svojoj spremnosti da obnove pregovore, "uključujući i sa Sjedinjenim Državama", pod uvjetom prekida vatre.

- Spremni smo, kao što smo bili proteklih mjeseci i godina, predstaviti formulu koja garantira sigurnosne interese Izraela, regije i Evrope, a koja u isto vrijeme adresira iranski nuklearni program, program balističkih raketa, ali i destabilizacijske aktivnosti u regiji - rekao je Barrot.

Francuzi očito vide priliku da se postave kao posrednici između Irana i SAD-a.

Ali Evropljani koji žele mir sada se direktno suprotstavljaju Izraelu, koji pokušava uvjeriti Trumpa da bombarduje Iran.

Jedan izraelski zvaničnik jasno je definisao šta Izrael očekuje od evropskog angažmana s Iranom u Ženevi: "Očekujemo jasnu i odlučnu poruku Irancima , potpuno demontirajte nuklearni program, uklonite sposobnosti za rakete zemlja-zemlja i prestanite finansirati posrednike i teror".

Britanski ministar David Lammy je u četvrtak otputovao u Washington na razgovore sa sekretarom Rubiom, potencijalno prenoseći evropsku perspektivu direktno u srce procesa odlučivanja u američkoj prijestolnici. Rubio trenutno obavlja dvije funkcije,  državni sekretar i vršilac dužnosti savjetnika za nacionalnu sigurnost, nakon što je Trump smijenio Mikea Waltza, ali nije sigurno ni da će njegovo mišljenje biti presudno za odluke koje predsjednik donese.

Britansko-američki odnosi su i kompleksniji od francuskih: premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer pokušava balansirati između instinktivne želje da ostane blizak SAD-u,  uključujući i eventualnu podršku vojnoj intervenciji i potrebe da zaustavi sukob.

Za one koji žele izbjeći eskalaciju, postoji još jedan faktor: Trump ima i unutrašnjepolitičke razloge da SAD ostane van rata.

Dok ga neki tradicionalni republikanci pozivaju na intervenciju, drugi unutar njegovog MAGA pokreta protive se vojnim avanturama u inostranstvu i ne vide razlog da se američki resursi koriste u ovom slučaju. Trump je također obećao da neće uvlačiti Ameriku u nove ratove i da će biti predsjednik mira.

Izgledi za diplomatski proboj u Ženevi i dalje su skromni, ali postoji makar vremenski prozor za ozbiljne razgovore. Ironično bi bilo ako bi upravo evropski savez koji je Trump toliko oslabio na kraju pomogao njegovom vlastitom anti-ratnom krilu i pružio mu izgovor da ne baci bombe na Iran.