Grenlanđani u utorak izlaze na parlamentarne izbore, a u fokusu predizborne kampanje bila je moguća nezavisnost najvećeg svjetskog ostrva. Zakonski propisi kako se to može ostvariti već postoje. Sve grenlandske glavne političke stranke podržavaju nezavisnost pa se rasprava uglavnom vodi oko toga kada, a ne treba li presjeći veze s Danskom.

Član 19 danskog ustava omogućuje vladi da se odrekne dijela svojeg teritorija pod uvjetom da za to dobije odobrenje parlamenta.

- Općenito se smatra da bi bilo moguće odreći se dijela zemlje ili toga da Grenland postane nezavisan bez ustavnog amandmana i mijenjanja danskog ustava - rekao je Frederik Waage, profesor na Univerzitetu Južne Danske.

- Grenlandski zakon o samoupravi iz 2009. "u osnovi definše plan puta za nezavisnost" - rekao je.

U članu 21 navodi se da će "odluku o nezavisnosti Grenlanda donijeti narod Grenlanda". Tada danska i grenlandska vlada moraju dogovoriti sporazum, navodi se.

Sporazum mora odobriti grenlandski parlament, mora dobiti podršku na referendumu i biti sklopljen uz pristanak danskog parlamenta.

- Nezavisnost Grenlanda podrazumijeva da će Grenland imati suverenitet nad grenlandskim teritorijem - navodi se u tekstu.

Danska premijerka Mette Frederiksen ponavlja da "zakon o samoupravi jasno navodi da će budućnost Grenlanda definisati Grenland i Grenlanđani".

Čak je i američki predsjednik Donald Trump, obraćajući se Kongresu 4. marta, priznao da "nevjerojatni narod" Grenlanda ima pravo na samoodređenje. "I ako tako izaberete, dobrodošli ste u Sjedinjene Američke Države", rekao je, obećavajući im da će ih učiniti "bogatima" i "sigurnima".

Zakon o samoupravi ne definiše koji bi Grenlanđani imali pravo glasa na referendumu o nezavisnosti. To je potaknulo rasprave o grenlandskom državljanstvu i uspostavi "registra Inuita", koji ne bi uključivao Dance.

- Ljudi koji su kolonizirali zemlju ne bi smjeli odlučivati žele li nastaviti (kolonizirati) ili ne - rekao je Pele Broberg, predsjednik grenlandske stranke Naleraq, koja najotvorenije zagovara neovisnost.

Ali Jorgen Albaek Jensen, profesor emeritus prava na Univerzitetu u Aarhusu, rekao je da bi bilo "jako, jako teško" sastaviti takav registar. "Toliko je mješovitih brakova između Grenlanđana i Danaca. Biste li trebali biti napola Grenlanđanin? Ili četvrtina Grenlanđanin?", rekao je.

Pravila za izbore za grenlandski parlament Inatsisartut su jasna. Pravo glasa imaju danski državljani koji žive na Grenlandu više od šest mjeseci. Sedamnaest hiljada Grenlanđana koji žive u Danskoj ne smiju glasati na grenlandskim izborima, osim onih koji su registrovani kao studenti.

Kako bi pojasnila situaciju, grenlandska vlada u odlasku u septembru je zadužila povjerenstvo da pripremi kompletnu pravnu analizu svih aspekata procesa aktivacije člana 21.

- Povjerenstvo će proučiti i opisati potrebne korake u procesu donošenja odluke i pripremit će prijedloge za budući rad - objavila je vlada.