Kamala Harris je prva žena, prva crna osoba i prva osoba južnoazijskog porijekla koja je bila potpredsjednica Sjedinjenih Država. Nakon četiri godine na drugoj najvišoj funkciji, ona sada želi ponovo da uđe u historiju držeći najviši posao.

Dobila je blagoslov predsjednika Joea Bidena kada se prije samo tri mjeseca naglo povukao iz kampanje, što je pokrenulo njenu burnu kampanju.

Harris je rođena 20. oktobra 1964. godine u Oaklandu u Kaliforniji. Ona često hvali svoje obrazovanje u srednjoj klasi glasačima: njen otac Donald emigrirao je sa Jamajke da bi studirao ekonomiju; njena majka Shyamala - istraživač raka i aktivistica za građanska prava - došla je iz Indije. Vjenčali su se 1963. i razdvojili kada je Harris imala pet godina.

Harris (60) je u velikoj mjeri umanjivala značaj svog spola i rase. Ali ona je rekla da je Indija važan dio njenog života. Kada su ona i njena mlađa sestra Maya bile djeca, njihova majka je skoro svake druge godine putovala sa njima u Indiju da vidi rodbinu tamo – i da im usadi ljubav prema indijskoj hrani.

Shyamala je umrla od raka debelog crijeva 2009. Harris rijetko govori o svom ocu, koji je postao profesor na Univerzitetu Stanford. Jednom je u intervjuu rekla da nisu bliski.

Harris je 2002. godine postala prvi crni okružni tužilac San Francisca, a kasnije je šest godina radila kao glavni državni tužilac Kalifornije. Kada se preselila u američki Senat 2017. godine, iskoristila je svoje iskustvo tužioca kako bi ostavila trag na saslušanjima visokog profila od strane svjedoka, od Trumpovih zvaničnika do kandidata za Vrhovni sud.

Harris je svog partnera Douga Emhoffa, pravnika, upoznala relativno kasno u životu. Prijatelj je za njih dvoje dogovorio sastanak naslijepo u Kaliforniji, gdje su u to vrijeme živjeli, 2013. godine. Vjenčali su se sljedeće godine.

Emhoff ima dvoje odrasle djece iz prvog braka: Colea i Ellu.

Kao prvi muž potpredsjednice, Emhoff je ujedno i prvi "drugi džentlmen" Sjedinjenih Država. Ako Harris pobijedi i postane prva žena koja je ikada bila na predsjedničkom mjestu, on bi bio prvi "prvi džentlmen".

Uspon Donalda Trumpa na mjesto predsjednika SAD-a, koju je funkciju obavljao od 2017. do 2021. godine, uzdrmao je mnoge pretpostavke i tabue, ali možda je još iznenađujuće to što je "preživio" dva opoziva, krivičnu presudu i nekoliko drugih prijetnji kako bi se ponovo kandidovao za Bijelu kuću.

Njegova pobjeda protiv Hillary Clinton 2016. godine, traženjem statusa autsajdera i obećanjem da će u Bijelu kuću donijeti oštroumnost poslovnog čovjeka za sklapanje poslova, šokirala je američki politički sistem i iz temelja promijenila Republikansku stranku.

U 2024. godini, četiri godine nakon što je izgubio od Joe Bidena, i dalje se predstavlja kao čovjek koji može uzdrmati američku politiku suočavajući se s korumpiranim elitama.

Tokom svega toga, zadržao je svoj drzak stil kampanje, sklon raspravama o teorijama daleko izvan mainstreama, i rijetko kad se suzdržava da lično uvrijedi ili omalovaži svoje protivnike.

Ako Trump pobijedi, postao bi najstarija osoba u historiji SAD-a izabrana za predsjednika. Rođen 14. juna 1946. godine, bio je četvrto od petero djece Fredericka Trumpa, magnata u nekretninama koji je ostavio malu njujoršku imperiju svojoj porodici.

Sa 13 godina, Trumpovi roditelji poslali su ga u vojnu akademiju. Budući predsjednik je studirao na Univerzitetu Fordham, a zatim na prestižnoj Wharton školi poslovanja Univerziteta Pennsylvania.

Nakon diplomiranja na Whartonu, pridružio se ocu i njegovom biznisu te 1974. postao predsjednik kompanije, preimenovavši je u Trump Organization. Uslijedile su investicije u hotele, kockarnice, golf terene, luksuzne apartmane i takmičenja za ljepotu.

Kao zvijezda TV reality showa "Pripravnik" uživao je u davanju loših vijesti neuspješnim kandidatima, govoreći im kratko: "Otpušten si."

Trump se s vremena na vrijeme uključivao u politiku, ali je postao posebno motivisan pod administracijom Baracka Obame, transformišući se u desničarskog populistu. Glasno je širio laž da Obama nije rođen u Sjedinjenim Američkim Državama.

Trumpovi kritičari, među kojima su i nekoliko istaknutih članova njegove prve administracije, predstavljaju ga kao haotičnog, razdjelitelja i prijetnju demokratiji. General John Kelly, njegov bivši šef kabineta, nedavno ga je uporedio s "fašistom".

Njegova retorika bila je vulgarna i mračna na mitinzima, krećući se od vulgarnih uvreda do lažnih tvrdnji i prijetećih upozorenja, poput njegove sugestije da bi mogao koristiti vojsku za rješavanje onoga što je nazvao "neprijateljem iznutra".

Kao i 2016. godine, njegova kampanja za 2024. stavila je stav protiv imigracije u prvi plan. U 2016. rekao je da su neki meksički imigranti silovatelji i ubice; ove godine je bez osnova optužio imigrante sa Haitija da jedu kućne ljubimce u gradu Springfieldu, a istu rečenicu je ponovio i njegov kandidat za potpredsjednika, senator iz Ohaja JD Vance.

Predsjednički izbori u SAD-u održavaju se sutra.