Tema razgovora dvojice predsjednika, a kojega je inicirao predsjednik Niinisto, bila je aplikacija Finske za članstvo u NATO-u te skorašnji sastanak šefova država i vlada NATO-a koji će se održati krajem juna u Madridu.

Milanović je prenio finskom predsjedniku svoje stavove o širenju NATO-a, pri čemu je rekao kako se načelno ne protivi ulasku Finske u NATO, ali ga je istovremeno upoznao s ozbiljnom političkom krizom u Bosni i Hercegovini koja prijeti opstanku Hrvata kao konstitutivnog naroda u BiH i ujedno ugrožava nacionalne interese Republike Hrvatske. U razgovoru je Milanović detaljno informirao Niinista kako su Hrvati u BiH već godinama izloženi izbornim manipulacijama te sada opet prisiljeni učestvovati na izborima prema neustavnim izbornim pravilima, saopćili su iz Ureda predsjednika Hrvatske.

Hrvatima u BiH uskraćena je mogućnost biranja svojih legitimnih predstavnika u tijela vlasti, što je protivno slovu i duhu Dejtonskog sporazuma te diskriminira Hrvate kao konstitutivni narod BiH, objasnio je predsjednik Milanović u telefonskom razgovoru predsjedniku Finske. Interes je Hrvatske, istaknuo je  Milanović, politički i sigurnosno stabilna BiH u kojoj će sva tri konstitutivna naroda moći birati svoje legitimne predstavnike, što bi trebao biti i interes Evropske unije i NATO-a. Republika Hrvatska očekuje razumijevanje svojih partnera u EU i NATO-u za potrebu zaštite prava Hrvata u BiH i time zaštite svojih nacionalnih interesa, uključujući razumijevanje Finske koja je hrvatski partner u EU, rekao je Milanović u razgovoru Niinistu.

Tokom telefonskog razgovora, finski predsjednik pozvao je Milanovića u službeni posjetu Republici Finskoj, što je hrvatski predsjednik i prihvatio.