Otprilike 466 miliona djece živi u područjima gdje se broj ekstremno vrućih dana udvostručio u odnosu na 1960-e, pokazuje UNICEF-ova analiza utjecaja klimatskih promjena.
- Ekstremne vrućine su sve veće, što ugrožava zdravlje, dobrobit i dnevnu rutinu djece. Djeca nisu male odrasle osobe. Njihov je organizam osjetljiviji na ekstremne vrućine. Brže se zagrijavaju, a sporije hlade. Ekstremne vrućine posebno su opasne za bebe zbog bržeg otkucaja srca - upozorila je izvršna direktorica UNICEF-a Catherine Russell.
Analiza, koja definira ekstremnu vrućinu kao temperaturu iznad 35 stepeni Celzijusa, temelji se na usporedbi prosjeka iz 1960-ih i prosjeka između 2020. i 2024.
Otkriva da gotovo pola milijarde djece živi u područjima koja doživljavaju barem jedan ekstrem svake godine da su topliji dani nego prije 60 godina. Mnogi od njih nemaju infrastrukturu za prilagodbu takvim vrućinama.
Globalno, ekstremno vrućim danima najviše su izložena djeca u zapadnoj i centralnoj Africi. Otprilike 123 miliona djece, odnosno 39 posto djece u regiji, izloženo je temperaturama iznad 35 stepeni Celzijusa, u prosjeku više od trećine godine, čak 212 dana u Maliju, 202 dana u Nigeru, 198 dana u Senegalu i 195 dana u Sudanu.
U međuvremenu, u Latinskoj Americi i na Karibima gotovo 48 miliona djece živi u područjima gdje je više ekstremno vrućih dana nego prije 60 godina, objavio je UNICEF.
Izloženost toplini uzrokuje toplinski stres u tijelu, što predstavlja opasnost za zdravlje i dobrobit djece i trudnica, posebice kada nisu dostupne mjere hlađenja.
Povezuje se s komplikacijama tijekom trudnoće, pridonosi pothranjenosti djeteta i čini djecu izloženijom zaraznim bolestima.
Također negativno utječe na razvoj živčanog sistema i mentalno zdravlje. Ekstremna vrućina ima zabrinjavajuće učinke čak i ako se osjeća dugo vremena. Kako pokazuje analiza, ekstremne vrućine su sve veće u svim zemljama svijeta, a djeca su izložena sve jačim, dužim i češćim toplinskim valovima.
U svjetlu toga, UNICEF je podsjetio da u narednim mjesecima sve zemlje potpisnice Pariskog sporazuma moraju predati nove nacionalne klimatske planove. Pritom je pozvao čelnike, vlade i privatni sektor da iskoriste ovu priliku i poduzmu ambiciozne mjere koje će podržati pravo svakog djeteta na čist, zdrav i održiv okoliš.
Ove mjere trebale bi biti usmjerene prvenstveno na zaštitu života, zdravlja i dobrobiti djece, kao i na smanjenje emisija i ispunjavanje međunarodnih sporazuma o održivom razvoju i klimatskim promjenama.