"Ugasite pametni telefon i vratite djetinjstvo", bio je to slogan pod kojim je Australija prije četiri mjeseca krenula u zabranu društvenih mreža mlađima od 16 godina.

No je li zabrana uspjela? I rezultati i dojmovi različiti su.

Od obale Queenslanda do zabačenih dijelova Sjevernog teritorija, u nekim australskim domovima doista su vidljive promjene.

Pametni telefoni ujutro ostaju zaboravljeni na kuhinjskom stolu, djeca provode manje vremena na društvenim mrežama, a članovi porodice češće razgovaraju licem u lice. Vlada u Canberri tvrdi da se upravo to i željelo postići.

Australija je 29. novembra 2024. u parlamentu usvojila zakon kojim je uvedena minimalna dob od 16 godina za korištenje društvenih mreža.

Zakon se počeo primjenjivati 10. decembra 2025, čime je Australija postala prva zemlja na svijetu s takvom zabranom društvenih mreža.

Osim željom da djeci "vrati djetinjstvo", vlada je kazala da ih želi zaštititi od elektroničkog nasilja i uznemirujućih sadržaja. Zabrana se odnosi na djecu i tinejdžere mlađe od 16 godina koji se nalaze u Australiji.

Oni ne smiju imati postojeći račun niti mogu otvoriti novi račun na većini velikih društvenih mreža, uključujući Facebook, Instagram, TikTok, Snapchat, X (bivši Twitter), YouTube, Reddit, Threads, Twitch i Kick, kao i druge platforme koje vlada odredi kao relevantne.

S druge strane, neke usluge poput Robloxa, WhatsAppa i Facebook Messengera izuzete su od zabrane.

Australski premijer Anthony Albanese tvrdi da zakon već daje rezultate. Tokom božićnih školskih praznika, kaže, mladi su više vremena provodili na otvorenom: vozeći bicikle, čitajući knjige i družeći se s porodicom. Ranije je kazao da su društvene mreže "pošast društva".

U januaru je vlada objavila da je od stupanja zakona na snagu deaktivirano, obrisano ili ograničeno više od 4,7 miliona računa djece i mladih. No provedba zakona u praksi pokazala se složenijom nego što se očekivalo.

Odgovornost za provedbu prebačena je na same platforme. Kompanije moraju poduzeti "razumne korake" kako bi spriječile da korisnici mlađi od 16 godina otvaraju ili zadržavaju račune. To uključuje sisteme provjere dobi i identiteta putem različitih metoda, od tehnologije prepoznavanja lica do provjere identifikacijskih dokumenata ili bankovnih podataka.

Platforme koje ne poštuju zakon riskiraju kazne do 49,5 miliona australskih dolara.

Primjenu nadzire australski povjerenik za internetsku sigurnost. Radi potvrde dobi korisnici su morali dokazati identitet putem australskog bankovnog računa, procjene dobi uz pomoć prepoznavanja lica ili dokumentima poput pasoša ili vozačke dozvole.

No brojni roditelji tvrde da su tinejdžeri brzo pronašli načine zaobilaženja sistema.

- Imam blizance i ništa se bitno nije promijenilo, osim što vlada sama sebi čestita - napisala je jedna majka na Instagramu, dodajući da je većina mladih ubrzo otvorila nove račune.

Tinejdžeri pak kažu da je prevariti sistem za procjenu dobi vrlo jednostavno.

- Pogledao sam u kameru, malo se namrštio i rekli su da imam više od 16 - napisao je 15-godišnjak na Redditu.

Jedna majka za australsku televiziju ABC ispričala je da su njena 12-godišnja kćerka i njene prijateljice proglašene starijima od 17 godina samo zato što su nosile umjetne trepavice i šminku.

Neki se služe i starijom braćom ili sestrama koji umjesto njih gledaju u kameru.

- Mislio sam da će zabrana biti puno stroža, ali na kraju je sve ispalo prilično blago, kao da se ništa nije dogodilo - rekao je 14-godišnji Adyan za ABC.

Dio mladih smatra da ih zakon ušutkava. Na Redditu je jedan tinejdžer napisao da su društvene mreže "jedan od najvećih, najlakših i najpopularnijih načina na koji mladi izražavaju svoje mišljenje" te da zabrana zanemaruje njihovu slobodu izražavanja.

Zakon je nazvao "nevjerovatno glupim, manjkavim i štetnim".

U anketi provedenoj među više od 400 nastavnika, većina je izjavila da se ne osjeća dovoljno pripremljeno nositi s posljedicama zabrane u svakodnevnom školskom radu.

Više od 80 posto nastavnika koristi YouTube u nastavi. Iako je mladima zabranjeno imati korisničke račune, platforma se i dalje može koristiti u učionicama, što je otvorilo pitanje nejasnih smjernica.

Zabrana pritom ne znači potpunu digitalnu izolaciju. Djeca i tinejdžeri i dalje mogu pristupiti internetu i gledati sadržaj koji nije povezan s njihovim osobnim računom, primjera radi videozapise bez prijave. Sankcije se ne izriču djeci ili roditeljima, nego platformama koje ne osiguraju poštivanje zakona.