SpaceX je prvi put uspješno lansirao svoju divovsku raketu Starship u Zemljinu orbitu.

Let, koji je izveden iz Teksasa, ključan je korak prema budućim misijama na Mjesec i Mars.

Letjelica, koja je s pogonskim stepenom najveća i najsnažnija raketa ikada izgrađena, poletjela je iz postrojenja Starbase u 13.48 sati po srednjoevropskom vremenu. Bio je to četrnaesti probni let i prvi u kojem je cilj bio obilazak planete.

Iako je tokom uspona otkazao jedan motor, što je moglo ugroziti ulazak u orbitu, kontrolori misije procijenili su da se let može sigurno nastaviti.

Uključili su potisnike koji su letjelicu usmjerili na planiranu putanju.

Odluka o nastavku misije dočekana je u kontrolnom centru SpaceX-a aplauzom, čime su prekinuta nagađanja o mogućem odustajanju.

Ubrzo nakon toga, inžinjer Daniel Hewitt, voditelj prijenosa uživo, potvrdio je:

- Starship je u orbiti.

Kompanija Elona Muska testira Starship u punoj veličini od 2023. godine, no dosadašnji letovi bili su isključivo suborbitalni.

Takve su putanje jednostavnije i predstavljaju manji rizik jer u slučaju kvara ostaci rakete padaju u Indijski okean, daleko od naseljenih područja. Kontrola rizika znatno je složenija na punim orbitalnim putanjama.

Starship je dosegnuo visinu od približno 275 kilometara. Prema prvotnom planu, trebao je šest puta obići Zemlju tokom gotovo 10 sati i sletjeti u Tihi okean zapadno od Čilea.

Međutim, nakon nešto više od sat vremena leta, SpaceX je objavio da se letjelica vraća ranije.

Slijetanje je preusmjereno u sjeverni Pacifik, otprilike tri sata nakon polijetanja.

Martin Barstow, profesor astrofizike i svemirskih nauka sa Univerziteta u Leicesteru, ocijenio je ovo postignuće važnom prekretnicom.

- Ovo je ključan trenutak za SpaceX jer je Starship uspješno dosegnuo orbitu, i to iz prvog pokušaja - izjavio je.

Prema njegovim riječima, uspjeh označava prijelaz s testiranja na operativnu fazu, u kojoj će letjelica moći prenositi masivne terete potrebne za povratak na Mjesec.

Barstow je čestitao timu SpaceX-a i dodao da će takav kapacitet lansiranja promijeniti svemirsku industriju.

Uspjeh misije važan je i za NASA-u, koja sa SpaceX-om planira koristiti Starship za prijevoz astronauta na Mjesec u sklopu obnovljenih lunarnih programa.

Vijest je pozitivno odjeknula i među investitorima. Nakon što je kompanija u junu izašla na berzu, cijena dionice je isprva naglo porasla, zatim pala, a u međuvremenu je djelomično nadoknadila gubitke.

Cijela raketa na lansirnoj rampi visoka je više od 120 metara.

Gornji stepen, sama letjelica Starship, nalazi se na pogonskom stepenu Super Heavy.

Da bi ostala u orbiti, mora se kretati brzinom od blizu 28.000 kilometara na sat.

SpaceX-ovi timovi pratili su odvajanje pogonskog stepena i njegov povratak prema Meksičkom zaljevu.

Ovaj put kompanija ga nije pokušala uhvatiti mehaničkim rukama, kao što je to bio slučaj 2024. godine.

Inžinjeri su napravili izmjene na hardveru i softveru kako bi ispravili probleme s prošlog leta.

Tada je manevar povratka pogonskog stepena prekinut jer su se tri motora počela lediti, pa je stepen pokušao sletjeti sa samo osam od 13 motora i grubo udario u vodu.

Tokom ovog leta Starship je u orbitu postavio i 26 Starlink satelita nove generacije.

Tri satelita bila su opremljena kamerama koje su snimale toplinski štit letjelice, a snimke će se koristiti za buduća testiranja.

Pri povratku na Zemlju, Starship je koristio četiri aerodinamična krilca za kontrolu brzine i položaja. Spuštao se vodoravno prema zoni slijetanja u sjevernom Pacifiku. Dok se približavao vodi, letjelica se ispravila i usporila, a zatim je nestala u vatrenoj kugli.

Cilj Elona Muska je razvoj raketa za višekratnu upotrebu, što bi trebalo drastično smanjiti troškove i ubrzati pripreme za buduće svemirske misije.

Put do ovog uspjeha, međutim, bio je obilježen neuspjesima. U martu prošle godine raketa je eksplodirala nedugo nakon polijetanja, a dva mjeseca kasnije se otela kontroli. Jedan od prethodnih prototipova eksplodirao je i tokom priprema na lansirnoj rampi.