ChatGPT odnosno "robot za razgovor" i njegovi konkurentski AI modeli mogli bi dramatično poremetiti tržište rada, uključujući zamjenu rutinskih poslova u nekim sektorima. Ali općenito, tehnologija bi mogla povećati produktivnost i nadopuniti nedostatke radnika, umjesto da vodi do nezaposlenosti.

Ovaj program ili robot, kako god ga želite zvati, može razumjeti ljudski jezik u prirodnom obliku te isporučiti racionalne i detaljne tekstove kao odgovore.

Jer ChatGTP koristi tehniku poznatu kao dubinsko učenje za izradu i analizu teksta, odgovaranje na pitanja i izvođenje drugih zadataka povezanih s jezikom i govorom na načine koji mogu oponašati ljudska bića bolje nego ikad prije, i upravo zbog toga, postavlja se pitanje, da li umjetna inteligencija prijeti potpunom nestanku komunikacije među ljudima.

Da pojasnimo. Očekivalo se da će društvene mreže (Facebook, Instagram, X...) povezivati ljude iz različitih dijelova svijeta. I jesu, ali, uglavnom u online prostoru. Ta dostupnost da s bilo kim, bilo kada, bilo gdje možete komunicirati dovela je i do zasićenosti, pa ćete, ako obratite pažnju, u kafićima uglavnom vidjeti masu ljudi koji sjede sami na kafi dok "skrolaju" po mobitelu. A komunikacija se svela na emotikone, kratke poruke, fotografije. Stvarna, licem u lice komunikacija između ljudi polako nestaje.

A tome doprinosi umjetna inteligencija s kojom sada možete razgovarati i putem glasovnih poruka. Dakle, ako ne želite, više uopće vam nije potreban drugi čovjek da biste vodili razgovor o bilo čemu. 

Promjene u načinu komunikacije su neminovne i dešavaju se otkako čovjek postoji, no, ljudi su potrebni jedni drugima, opstanak zajednica i porodice jako je važan za budućnost. Postavlja se pitanje, prijeti li umjetna inteligencija čovječanstvu, može li zloupotrijebiti naše podatke, posebno sada kada u program možemo ubaciti i naše fotografije, koje su prednosti i mane, za portal Faktor odgovorili su stručnjaci iz različitih sfera.

- Teško pitanje. Najprije da kažem kako izbjegavam pojam vještačka inteligencija (AI). To je, po meni marketinški naziv za softver koji radi digitalnu simulaciju uma. Međutim, njegovo uzbudljivo marktinško ime nagovještava da će ovaj softver u budućnosti biti prodavan svakom od nas, kao naša lična digitalna simulacija uma.

Nakon što ga kupimo, kanalisat ćemo svu digitalnu komunikaciju isključivo prema njemu. Na primjer, zatražit ćemo da ujutro provjeri elektroničku poštu, stavi novi status na Facebook i zakaže online sastanak i još stotinu zadataka. Već postoje slični poslovni modeli.  Sadašni opći pristup ChatGPT, Google Gemini, Microsoft Copilot... postat će privatan. Plaćat ćemo tu uslugu na principu servisa, uz prestiž boljeg ili lošijeg softvera. Znate, nakon pojave Interneta ovo je nova velika stvar na planeti, nešto što bi uporedio sa novim globalnim umjetničkim pravcem ili novom doktrinom u politici.

Teorija medija je do sada tek uspjela "zagrebati" po površini interneta; a već je ta velika, druga stvar ovdje! I ljudi su sa pravom zbunjeni.  Jer oni koji trebaju dati odgovore (istraživači, naučnici) - nemaju ih. Zato što se promjene odvijaju dramatičnim ritmom. Da li će, kada i kako digitalna simulacija uma "izaći" iz mreže u analognu sferu - na ulicu i park - da pojednostavim - to je pitanje koje je još teže od ovog vašeg. A o tome ne znamo baš ništa - kazao je za Faktor Mustafa Alendar, univerzitetski profesor na disciplinama teorije medija, digitalnog marketinga i savremene reklame. 

Rijad Sarić inženjer i doktorant na La Trobe University u Melbourneu (Australija) upozorava da je "potencijalna opasnost, mada ne toliko realistična, da određena osoba upadne u OpenAI sistem koji reguliše ChatGPT i tako ima mogućnost da vidi zaštićene korisničke podatke. U prevodu, svaki "ozbiljniji" haker to može uraditi. 

- ChatGPT je AI chatbot koji je razvio OpenAI i može odgovarati na pitanja, pisati tekstove i pomagati u raznim zadacima koristeći ulaze koje dobija od korisnika koji govore "prirodnim jezikom".  ChatGPT funkcioniše tako što koristi umjetnu inteligenciju treniranu na velikoj količini podataka (knjige, članici, web stranice) kako bi razumio korisnička pitanja i generisao odgovore slične onima koje bi dao sam čovjek u konverzaciji.

Može pomagati u pisanju, učenju, rješavanju različitih vrsta zadataka i mnogim drugim problemima. Međutim, ima ograničenja i ne zna stvari koje su se dogodile nakon određenog datuma. Također, može ponekad dati netačne ili nelogične odgovore i ne razumije emocije ili kontekst kao čovjek. I sama kompanija OpenAI je podijelila granice ChatGPT kao personalnog alata.

Kada korisnici komuniciraju s ChatGPT-om, njihovi unosi mogu biti pohranjeni radi poboljšanja samog ChatGPT, ali se ti podaci čuvaju sa velikom sigurnošću i korisnik ih može sam izbrisati. OpenAI ne koristi podatke korisnika za dodatno treniranje i poboljšavanje ChatGPT, osim ako korisnik ne da dozvolu. ChatGPT se pridržava etičkih standarda i snažnih sigurnosnih mjera pri dijeljenju podataka. Podaci koje korisnik daje ChatGPT su sigurno šifrirani, a OpenAI slijedi smjernice za pravednu, transparentnu i odgovornu upotrebu AI sistema.

U suštini, ChatGPT ne može pristupiti korisničkim podacima kao što su društvene mreže, e-mailovi, šifre ili lični računi. Nema mogućnost pregledavanja korisničkog internet pretraživanja niti pristupa privatnim informacijama, osim onoga što mu sam korisnik napiše tokom razgovora u chat-u - pojašnjava Sarić.

Sve da i ChatGTP ne pohranjuje naše podatke, to su davno uradile društvene mreže, Facebook u prvom redu.

Sociolog Emir Begović kaže da će umjetna inteligencija pozitivno i negativno utjecati na društvo. 

- Transformacijski uticaj umjetne inteligencije na naše društvo imat će dalekosežne ekonomske, pravne, političke i regulatorne implikacije o kojima će savremeno društvo raspravljati i za koje se treba upotpunosti pripremiti. Umjetna inteligencija pruža ogromne mogućnosti u različitim sferama društva i omogućuje nam da oblikujemo bolju budućnost.  Ona može uveliko poboljšati produktivnost pojedinca i njegovu produktivnost u društvu. Kada su u pitanju posljedice razvoja umjetne inteligencije u društvu su veoma složene. Ona u potpunosti mijenja način života. Utiče na način na koji živimo, komuniciramo i radimo.

Napredak tehnologije u posljednjih 60-ak godina je toliko progresivan kao što nije bio nikad u ovoj danas znanoj civilizaciji društva. Navest ću primjer Chat GPT-a kojeg u posljednjem periodu koristi veliki broj stanovnika Bosne i Hercegovine. On naravno može pomoći u nekim stvarima za svakodevicu, gdje akteru u društvu može mnogo toga olakšati. Međutim, pojedinac počinje umjetnoj inteligenciji odavati neke intimne stvari i traži neke savjete koji su veoma ključni.

To ne donosi ništa dobro. Kao pojedinci koji boravimo u ovom vremenu i prostoru smo već mnogo otuđeni "zahvaljujući" tehnologiji koja svoj vrhunac doseže u 21. vijeku. To dodatno udaljava ljude jedne od drugih, i stvara razor u međuljuskim odnosima, koji su već mnogo narušeni. Također, riječi i pomoć stručnih lica ne mogu se zamijeniti onim što ChatGTP napiše. Dakle, ozbiljne teme, ozbiljne stvari ipak treba ostaviti za struku i potražiti pravu pomoć (nažalost danas se većina stidi potražiti pomoć).

Sa druge strane, neke osnovne i manje "važne" stvari se mogu potražiti od AI kako bi se skratilo vrijeme traženja nekih ideja, primjera i slično. Jedan od primjera koji ima ključni uticaj na ljudsko ponašanje jeste po mom mišljenju sama ta promjena o načinu komunikacije o kojoj sam prethodno govorio. Pojedinac sve češće snima glasovne poruke i kuca tekstualne kako bi dobio povratne informacije od mnogobrojnih chatova i aplikacija. Tu onda imamo i problem u ličnim informacijama ali i našim fotografijama koje olako mogu biti zloupotrijebljene. Obzirom na njen nevjerovatno brzi napredak, umjetna inteligencija će sve više i više imati uticaje kako na pojedinca, tako i na društvo u totalitetu - zaključio je Begović.

Iznenađujuće je da ChatGTP, dok je sve cenzurisano u vezi Izraela i genocida koji vrši nad Palestincima, "bez straha" odgovara na pitanja o najvećem zločincu. Fotografija u prilogu.