Nakon niza sastanaka sa predstavnicima vlasti i opozicije u Federaciji BiH, a sudeći prema izjavama aktera, ponovljeni su od ranije poznati stavovi u vezi sa reformama Ustava i izbornog zakonodavstva BiH.

HDZ se nastavio suprostavljani modernim demokratskim standardima insistiranjem na svom konceptu "legitimnog predstavljanja" pri izboru članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda FBiH, SDA zagovara reduciranje ovlasti domova naroda isključivo na pitanja koja se odnose na vitalni nacionalni interes, čime bi "prodisala" parlamentarna demokratija u BiH, dok predstavnicima SDP-a, SBB-a, Naše stranke i NiP-a smeta što moraju preuzeti svoj dio odgovornosti.

VEZANI TEKST - Šefovi opozicionih stranaka: Čoviću i Izetbegoviću se ne bi svidjeli naši prijedlozi

Nakon višegodišnjih pritužbi na račun formata pregovora u kojem su učestvovali samo SDA i HDZ, te nakon što su na prijedlog SDA uključeni u rad Interresorne radne grupe za izmjene Izbornog zakona i aktuelne razgovore o ustavnoj reformi, predstavnici opozicije su naprasno promijenili pristup, te im je sada njihovo uključivanje u cijeli proces "prebacivanje odgovornosti".

Ne samo da je ovo što danas nazivaju "prebacivanjem odgovornosti" nedavno bilo ono za šta su se deklarativno zalagali, već je učešće opozicije u razgovorima o izmjenama Ustava itekako nužno, ne samo u BiH već u bilo kojoj demokratskoj državi u kojoj se ustav mijenja dvotrećinskom odlukom parlamenta.

Međutim, učešće u tim razgovorima ograničava prostor za optuživanje političkih oponenata za "izdaju", "prodaju", "nesposobnost" i slične kvalifikacije koje fakturišu konkurenciji i na tome grade svoje kampanje. Tako, sudeći prema optužbama SDP-a, SDA već najmanje osam godina "isporučuje" Izborni zakon Draganu Čoviću.

Ne ometa ih u iznošenju tih optužbi ni činjenica da takav Izborni zakon nikako da se "isporuči" Čoviću. Ima i opozicija i oni koji se kao takvi predstavljaju, a zapravo aktivno participiraju u vlasti, svoj prijedlog izmjena Ustava i Izbornog zakona. Tako barem tvrde.

VEZANI TEKST - Izetbegović o Izbornom zakonu: Što prihvate opozicione stranke, prihvatit će i SDA

O detaljima radije ne bi govorili. Tako je ostalo nejasno da li je taj prijedlog na tragu takozvanog Sporazuma o nejednakoj vrijednosti glasa, kojeg su SDP i HDZ potpisali 2012. godine i kojim se, kako to sami vole kazati optužujući druge, ispunjavaju sve želje Dragana Čovića.

Nakon potpisivanja tog Sporazuma je, podsjetit ćemo, Željko Komšić napustio SDP. Detalje prijedloga opozicije nije želio konkretizirati ni šef NiP-a Elmedin Konaković. On je na sastanak došao da bi napravio selfie sa Palmerom i Eichhorst.

S obzirom da nema zastupnike u Parlamentarnoj skupštini BiH, te da mu je zaista jako teško "konkretizirati" nešto što ne postoji i nešto što izlazi iz okvira uhljebljavanja stranačkih kadrova i prijatelja po kantonalnim preduzećima, selfie je jedina svrha i vrhunac Konakovićevog doprinosa radnom ručku u rezidenciji ambasadora SAD-a u BiH.

Učešće opozicije u razgovorima zasmetalo je i predsjednici Glavnog odbora Naše stranke Sabini Ćudić. I njoj je remećenje ugodnog konzumiranja budžetskih benefita iz opozicione hladovine "prebacivanje odgovornosti". Ono što je izvjesno u bliskoj budućnosti jeste da će dogovor o reformama Ustava i Izbornog zakona BiH pri ovakvim stajalištima biti jako teško postići.

Okolnosti u kojima jedna strana zagovara rješenja koja neodoljivo podsjećaju na apartheid, te u kojima dio parlamentarnih stranaka ne odustaje od pozicije iz koje mogu samo kritikovati i izbjegavati preuzimanje odgovornosti, nedovoljno su čvrst temelj za postizanje neophodnog šireg konsenzusa.

Bez snažnijeg angažmana međunarodne zajednice i korištenja alata kojim bi "stimulisali" jedne da odustanu od nerazumnih zahtjeva, a druge da prestanu politizirati i počnu raditi posao za koji ih građani plaćaju i od kojeg nisu pošteđeni samo zato što su opozicija na državnom nivou, dogovor će biti nemoguće postići.

Zato je postizanje tog dogovora i u rukama međunarodne zajednice najmanje onoliko koliko je u rukama parlamentarnih stranaka. Rješenje koje bi bilo crtica u biografijama međunarodnih zvaničnika koji su uključeni u cijeli proces, a koje nije u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima, bilo bi korak unazad za BiH.