open-navfaktor-logo
search
Disbalans snaga
Ahatović o formiranju žandarmerije u RS-u: Cilj je isti kao i sa rezervnim sastavom, to je vojna formacija
Može biti opremljena od lakog pješadijskog naoružanja do borbenih oklopnih vozila tako da se može koristiti za različite namjene kada se za to ukaže potreba, objašnjava Ahatović
24.06.2019. u 20:02
get url
text

Formiranje žandarmerije u sklopu MUP-a Republike Srpske ima isti cilj kao i osnivanje rezervnog sastava policije, a to je da se formira alternativa Oružanim snagama BiH, a pod ingerencijom entitetskog MUP-a, objasnio je za Faktor stručnjak za sigurnosna pitanja Nedžad Ahatović. 

- To je, dakle, ostvarivanje istog cilja koji je Milorad Dodik imao na početku kada je govorio o osnivanju rezervnog satava MUP-a RS-a, samo je riječ o drugom načinu. Dakle neće biti rezervni sastav već žandarmerija - smatra Ahatović.

Pojašnjava kako je žandarmerija u suštini vojna formacija pod ingerencijom ministarstva unutrašnjih poslova.

- Može biti opremljena od lakog pješadijskog naoružanja do borbenih oklopnih vozila tako da se može koristiti za različite namjene kada se za to ukaže potreba. Dakle, ministar unutrašnjih poslova RS-a ima na rasplaganju vrlo snažnu poluvojnu formaciju. Te jedinice su inače svugdje u svijetu vezane za ministarstvo odbrane ili ministarstvo unutrašnjih poslova, negdje i jednih i drugih, uglavnom radi se o daleko jačim snagama od policijskih i u tome je poenta cijele priče - kaže Ahatović.

Ahatović navodi primjer Srbije, gdje žandarmerija broji oko 3.700 pripadnika i ona je u ingerenciji MUP-a, ali se radi o vojnoj formaciji i to je tačno tako i navedeno.

- Imate faktički policijsku brigadu, u Srbiji je na rangu brigade, u RS-u to ne mora biti, može biti na rangu bataljona, sve u zavisnosti šta vam treba, jer to je vrlo fleksibilna formacija kojom možete pokriti i granične prijelaze, značajne događaje, velike skupove, za šta se ona u suštini i upotrebljava umjesto jedinica za specijalističku podršku, kako mi imamo naprimjer u Federaciji BiH - kaže Ahatović.

Kada je u pitanju navođenje migrantske krize kao jednog od razloga za formiranje žandarmerije, naš sagovornik smatra da "kada hoćete da zaustavite migrante onda treba da dozvolite jedinicama Oružanih snaga BiH da pokriju 420 i kusur prolaza koji se nalaze na granicama BiH, od kojih su možda i dvije trećine na teritoriji RS-a".

- Dakle, ako je to tako, ako se smtara da su migranti prijetnja, onda dozvolite inžinjerijskim jedinicama da zatvore te prolaze ili glasajte u Parlamentu da se Graničnoj policiji dodijeli još ljudi i da se odredi budžet kako bi ti prolazi bili adekvatno zapriječeni. Ali, formirati žandarmeriju pod tim izgovorom, a ne zna se zašto će se ta žandrmerija poslije upotrebljavati...  Da je to u nadležnosti države, odnosno Ministarstva sigurnosti, ja ne bih imao ništa protiv, sve što se ulaže u sigurnost nije zgoreg. Međutim, vi imate nešto što je na nivou MUP-a RS-a i o njihovoj upotrebi odlučuje ministar unutrašnjih poslova RS-a - podcrtao je Ahatović.

Smatra da će formiranje žandarmerije dovesti do disbalansa u odnosu policijskih snaga na nivou entiteta u Bosni i Hercegovini, ako se postavi na način kako je to u Srbiji, a što smatra da će biti "otprilike tako".

- Javlja se problem opremanja i naoružavanja te jedinice. U FBiH imamo 10 kantona od kojih svi ne posjeduju Jedinicu za specijalne namjene, jer je njihova obuka jako skupa. Da obučite jednog policijskog specijalca košta kao obuka vojnog pilota. To iziskuje jako puno truda i vremena, selekciju kadra i više ulaganja u njihovu ishranu, adekvatno oblačenje i opremu... U suštini to je jako skup proces i ako se oslonite samo na interventne jedinice, odnosno antiterorističke, onda imate disproporciju u odnosu policijskih snaga. Nažalost, sporazum o subregionalnoj kontroli naoružanja ne reguliše taj dio kada su u pitanju policijske jedinice, već samo kada su u pitanju oružane snage zemalja u regionu. U to ne ulazi policija i nigdje nije zapisano da se to ne smije raditi - kaže Ahatović.

Pojašnjava da će jedinica koja će biti formirana biti u rangu jednog bataljona Oružanih snaga BiH, tako da se tu javlja ta disproporcija.

- Ne znam kakav će biti odgovor Federacije i da li će uopće biti odgovora, ali u suštini ono što su htjeli da naprave sa rezervnim sastavom sad su samo preorijentisali na žandarmeriju. Još je i lakše to izvodivo, jer žandarmerija će im biti na raspolaganju 24 sata dnevno, za razliku od rezervnog sastava koji bi morali mobilizirati i podići uz obrazloženje. Ovako nema potrebe za tim jer će tih 300-500 ljudi mogu uvijek upotrijebiti u skladu sa odlukama MUP-a RS-a, odnosno predsjednika entiteta, koji uvijek može da naloži upotrebu te jedinice - smatra naš sagovornik.

Ahatović  naglašava da žandaremerija u Srbiji vuče korijene od Crvenih beretki i ta jedinica u RS-u će najvjerovatnije biti i obukom i doktrinom, i načinom upotrebe istao tako okrenuta prema žandarmeriji u Srbiji.

- Vjerovatno će se i kadrovi tamo obučavati. Tako da mislim da je to samo kopiranje onog što se radi u Srbiji i davanje na važnosti određenim sigurnosnim izazovima kad je to u pitanju - zaključuje Ahatović. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.