- Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani Bosne i Hercegovine neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske. Pozitivan efekat se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenačkoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima – pojašnjavaju iz VTK.

S obzirom da graničimo s Hrvatskom, naši izvoznici će biti suočeni sa strožijim mjerama, kako u putničkom tako i u teretnom saobraćaju, što će vjerovatno izazvati veće gužve na graničnim prijelazima. Šta se može učiniti da se ubrza promet kamiona sa robom za izvoz?

- Još uvijek su dva granična prijelaza između BiH i Hrvatske za izvoz naših proizvoda, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći. Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća postoji zastoj, jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata. Ovo je problem koji je prisutan u posljednjih nekoliko godina i samo će biti izraženiji jer je Hrvatska ušla u Schengen. Isto tako, ukoliko se ne omogući poseban tretman u pogledu  boravka profesionalnih vozača u Schengen prostoru, već primjetan nedostatak vozača bi se mogao dodatno pojačati. Povećat će se vrijeme boravka vozača u Schengen zoni, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana – pojašnjavaju iz VTK. 

Iz Komore podsjećaju da schengenski prostor po mnogo čemu funkcionira kao teritorija jedne države - bez unutrašnjih graničnih kontrola.

Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Bosanska Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i slično.

Dakle, na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU-a. Gužve se posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje. Hoće li to biti moguće i ako hoće kada?

- Vanjskotrgovinska komora  BiH je pokretala niz inicijativa prema nadležnim institucijama, a na zahtjev Udruženja prijevoznika VTK, Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je dostavilo informaciju Vijeću ministara BiH o ovoj problematici, čije očitovanje i djelovanje očekujemo. Također, na rješavanju problema vezanih za izvoz lakokvarljive robe, konstantno radi i Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH s nadležnim organima Republike Hrvatske - poručuju iz VTK.  

Iz Uprave za indirektno oporezivanje BiH kažu da su na vrijeme poduzeli sve potrebne mjere da ne dođe do zastoja kada je u pitanju izvoz robe iz Bosne i Hercegovine.

- Šta će se dešavati na granici zavisi samo od Republike Hrvatske. Šta će oni tražiti od papirologije ili neku dodatnu dokomentaciju zavisi samo do Hrvatske koja će provoditi te procedure. I dalje se roba prevozi preko dva granična prijelaza - Bosanska Gradiška i Bijača. To su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i slično. Ostaje sve isto kao što je bilo i prošle 2022. godine – rekao nam je Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Hrvatska je 27. država koja je postala dio schengenskog prostora od 1. januara 2023. godine.