Naglasio je da zastupnička grupa Zajedno za BiH traži da se govori o temama koje opterećuju povratnike u posljednih 10-ak godina.

- Malo se šta uradilo na poštivanju ljudskih prava povratnika konkretno u RS-u, uključujući i najnovija dešavanja gdje su Bošnjaci izbačeni iz lokalnih zajednica, na primjer Bratunac, Foča, Vlasenica, gdje se grubo krši Zakon o lokalnoj samoupravi i Ustav, kako entiteta tako i države BiH - kazao je Bratić.

Dodao je da je "veoma mnogo pitanja ukoliko bi visoki predstavnik prihvatio taj poziv".

- Što se tiče nadležnosti NSRS-a, ja u to ne bih ulazio, da li Izvještaj treba ili ne treba. Nas iz zastupničke grupe čudi da nakon 2009. pa naovamo nikad to nije bio slučaj, pa smatramo da je ovo više u sferi politikanstva nego ozbiljne politike jer vjerovatno se time želi skrenuti pažnja sa mnogo ozbiljnijih životnih problema ljudi, građana entiteta RS i da se bavimo nečim na šta mi objektivno ne možemo utjecati - kazao je Bratić.

Dodao je da grupa Zajedno za BiH podržava da visoki predstavnik da odgovore na "ova pitanja koja nas izuzetno interesuju".

- Od 2009. do danas je bilo toliko kršenja ljudskih prava povratnika na prostoru RS-a da bi trebalo jednu sedmicu organizovati zasjedanje samo na tu temu, što se tiče diskriminacije po pitanju zapošljavanja, maternjeg jezika, upotrebe bosanskog jezika, nacionalne grupe predmeta, vjerskih sadržaja, crkvenih obilježja i krsnih slava u institucijama, školama, obrazovnim institucijama. Iako smo sekularna država, to se događa. Ostalo je to ratno naslijeđe, činjenica da su to sve nekakvi elementi ratnog naslijeđa, što opterećuje normalan razvoj, školovanje i druženje same djece među sobom - kazao je Bratić.

On je istakao kako ima toliko problema kojima se treba baviti kao što su životni problemi građana, učenika, studenata, penzionera, veliki gubitak radnih mjesta, kako se suočiti sa pandemijom, kako osigurati vakcinaciju.