- Bosna i Hercegovina je zemlja u kojoj je prije tri decenije započeo rat u kome je izvršeno masovno protjerivanje na etničkoj osnovi, stotinu hiljada ljudi je ubijeno, više stotina džamija i crkvi uništeno, a nad Bošnjacima izvršen genocid.

Navodi da su tom užasu prethodili govori akademika i političara o ugroženosti naroda, nemogućnosti zajedničkog života sa drugim i drugačijim narodima, kolektivnoj nacionalnoj ugroženosti, potrebi ispravljanja historijskih nepravdi i širenje naivnih ideja o mirnim razgraničenjima među narodima i bajkama o nekom sretnijem i prosperitetnijem životu u nacionalno homogenim državama.

- U zadnjih 25 godina BiH i njeni građani žive u miru. Temelj za taj mir se ogleda u tri najvažnija sastojka: kažnjavanje ratnih zločina, vraćanje imovine svima koji su protjerani i nuđenje BiH i regionu perspektive za članstvo u EU.

Smatra da svaki političar u BiH, naročito ako je član Predsjedništva, u Evropi i svijetu morao bi sa ponosom da ističe činjenicu da u BiH danas imamo mir i da svako svojom izjavom i korakom osnažuje sve temelje tog mira.

- Naprimjer, činjenicu da je većina džamija u BiH obnovljeno, da se danas ezan čuje u Doboju, ili da danas svaki četvrti stanovnik BiH živi u općini u kojoj njegov narod nije u većini. Da s ponosom istice činjenicu da je kroz međunarodne mehanizme veliki broj onih koji su krivi za ratne zločine i genocid presuđeni, i da će još puno njih biti presiđeno kroz domaće sudove - kazao je, te dodao:

- Kada se desi, kao jučer u Budimpešti, da političari iz BiH ne samo da ne govore sa ponosom o svemu dobrom što se u BiH postiglo, zahvaljujući i podršci i resursima međunarodne zajednice, već koriste narativ iz 1980-tih, onda prije svega očekujem u BiH i regionu da se jedan takav pristup odbaci. U ovom slučaju, prije svega od odgovornih i prema budućnosti orijentisanih političara iz Republike Srpske. I da jasno stanu u odbranu mira, njegovih temelja i odgovorne politike - rekao je.

Podsjetio je na 2006. godinu kada je EU zamrznula pregovore sa Srbijom o trgovinskom sporazumu zbog izostanka saradnje sa sudom u Haagu.

- Tek nakon što su optuženi izručeni, pregovori su nastavljeni. Moć EU da utiče se sastojala u želji tadašnjih političara u Srbiji da u odnosu na susjede ne zaostanu u procesu EU integracija. Nažalost, danas čak i u Srbiji imate da neki od glavnih političkih i društvenih aktera, govore na način koji podsjeća na 1980-te - navodi.