- Očekivati je da će se nešto tako slično desiti. Mi vodimo razgovore u nekoj formi da krenemo sa tim načinom. Mi ćemo naravno tražiti da imamo jedan širi konsenzus oko svih tih pitanja. Moram reći da smo određene razgovore vodili i sa Udruženjem poslodavaca Federacije BiH, neformalne razgovore imali smo i sa dijelom hotelijera, dijelom ugostitelje. Za sada vidimo da postoji prilično dobra podrška za uvođenje i u Bosni i Hercegovini nekog sličnog sistema - rekao je Čerkez.

Postoji, kaže, mogućnost uvođenja i dualnog sistema što znači da u neke objekte možete biti po mjerama koje su već sada, koje određuju osim one epidemiološke distance i svega i broj ljudi.

- Naravno, taj broj ljudi se u zavisnosti od epidemiološke situacije smanjuje ili povećava. Druga varijanta je da bude ova druga, o kojoj razgovaramo, dakle da sami poslovni subjekti odrede način. Mislim da je ovo jako bitno za ugostiteljstvo, bitno je za turizam. Bitno je za vraćanje praktično u neki normalniji život jer praktično sa ovom metodom, odnosno modelom ne bi bilo restrikcija broja ljudi što bi omogućavalo definitivno povratak normalnom, a vjerovatno bi u nekoj mjeri bilo i stimulativno i za mnoge da se vakcinišu - naglašava Čerkez.

Treba imati u vidu, kaže, "bez obzira na to da li će to ovdje u BiH brzo biti donijeto ili ne, da se ne može nigdje ići ni putovati, niti se ponašati na međunarodnom planu bez tih osnovnih mjera". 

- Prije svega je jako bitno da se te mjere gledaju na način da su to mjere vraćanja u normalni način života, a ne da su neke restriktivne mjere. U krajnjem slučaju države su se na taj način štitile već duži vremenski period jer vi niste nigdje u Evropi mogli putovati ako nemate jedan od tri elementa koji su jako bitni. Već duži vremenski period u mnogim, pa i u najrazvijenijim evropskim zemljama upravo niste mogli ulaziti u mnoge objekte bez prethodnog testiranja. Tako da je to jedna dobra, evropska praksa koja se pokazuju. Ona je vrlo stimulativna i sa te strane to je jedini mogući način vraćanju na onaj život koji smo imali 2019. godine - poručuje Čerkez.

Govorio je i o tome gdje bi se eventualno novi modaliteti trebali primjenjivati, odnosno koji su to objekti i oblasti najizloženiji kada je u pitanju širenje virusa.

- To je u suštini tamo gdje se najviše širi zaraza, gdje ne možete ostvariti adekvatnu zaštitu i gdje ne možete adekvatno ostvariti sve epidemiološke mjere. To su prostori gdje nemate distancu, gdje nemate uvjeta gdje bi to sve ispoštovali i tamo gdje su zaraze, odnosno infekcije krenule, gdje su valovi kretali. Do sada se pokazuje ugostiteljstvo kao visok rizik. Neću govoriti o klubovima i disko klubovima jer na neki način oni su bili sve vrijeme van upotrebe, bili su uglavnom zatvoreni. Bioskopi su bili uglavnom limitirani. To su one aktivnosti gdje vi svakodnevno ulazite i izlazite. Na neki način kada gledate tržne centre, često ljudi pitaju zašto ne oni. Tržni centri na neki način imaju vrlo male kontakte između ljudi. Međutim, s obzirom na to da se radi o delta soju koji je zarazniji i to značajno, dvostruko više nego prvi soj, i velika vjerovatnoća je kod ovog soja hospitalizacija pa i lakši prijenos, onda se postavlja pitanje gdje to ne treba prije nego gdje to treba - kazao je Čerkez.

Cijeni, kaže, da je jako važno da svi sistemi i privredni i poslovni to prihvate, pa čak i da privatne kompanije to uvedu same radi sebe.

- Jer to je ujedno jedini način da zaštite svoju proizvodnju, svoje poslovno okruženje, odnosno to je jedini način da se pruži zaštita zdravlja stanovništva i tih ljudi koji rade, da stvorimo zdravu sredinu - navodi Čerkez.