U intervjuu za Fenu pojasnio je da NATO pruža podršku u specijalnim obukama, edukacijama, odgovorima na civilne potrebe, odgovorima na elementarne nepogode i u jačanju Oružanih snaga i sigurnosnih institucija u Bosni i Hercegovini.

- Vjerujem da smo bili aktivni u pružanju pomoći da BiH postane otporna i u pripremanju i jačanju vlastitih kapaciteta za te potrebe. U isto vrijeme podržavamo Misiju EUFOR-a koja ima mandat da održava sigurno i stabilno okruženje. Sve u svemu, rekao bih da je NATO prisutan u BiH koliko to BiH želi i tako ćemo i nastaviti raditi - dodao je Colomina.

Učešće pripadnika OSBiH u misijama širom svijeta

Govoreći o interoperabilnosti Oružanih snaga sa standardima NATO-a, kao uspješnu priču na koju su veoma ponosni, naveo je učešće pripadnika Oružanih snaga BiH u nekoliko misija širom svijeta, a jedna od njih je i misija u Afganistanu koja je završila prošle godine.

Stoga kaže da je nivo interoperabilnosti veoma visok, a i zadovoljstvo vojnih komandanata NATO-a predstavnicima Oružanih snaga BiH je na veoma visokom nivou.

- Još je mnogo posla koji se treba uraditi, ali mi smo odlučni da ulažemo naše napore, a NATO štab u Sarajevu radi na tome da sva saradnja bude na svim nivoima u BiH - podvukao je Colomina.

Zamjenik pomoćnika generalnog sekretara NATO-a osvrnuo se i na trenutnu sigurnosnu situaciju na istoku Evrope posebno imajući u vidu rat u Ukrajini, naglašavajući da je rat je koji je Rusija započela u Ukrajini 24. februara dramatično promijenio međunarodno okruženja kao i sigurnost i stabilnost u Evropi.

NATO je također imao svoje reakcije na to i donio brojne odluke kako bi zaštitio Alijansu, kao i da bi spriječio da taj konflikt, koji je strašan, ali i lokalni konflikt za koji je kriva isključivo Rusija, postane globalni, naglašava Colomina.

U isto vrijeme, svjesni su da postoje određene posljedice u stabilnosti koje je rat prouzrokovao. Također, svjesni su da su zbog rata neki partneri pod većim rizikom od intervencije Rusije, a to je slučaj s Bosnom i Hercegovinom i cijelom regijom zapadnog Balkana, kaže Colomina.

- To je regija koju mi smatramo strateški važnom, i to je uvijek bio slučaj jer imamo jaku saradnju u regiji decenijama. Imamo danas najveće prisustvo unutar KFOR-a sa gotovo 4.000 vojnika, imamo snažno prisustvo ovdje u Sarajevu, a imamo i kancelariju u Beogradu. Stoga je ovo za nas veoma važna regija - podvukao je Colomina.

Razumiju, dodaje, da postoji određen nivo nestabilnosti i bojazan od posljedica rata koji se događa u Ukrajini i zato nastoje prevenirati takve nestabilnosti i unaprijediti saradnju, što je i jedna od poruka koju želi prenijeti dužnosnicima u BiH.

BiH nije prezentirala Program reformi 2021-2022. godina

Tokom susreta s ministricom vanjskih poslova BiH Biserom Turković, ministrom odbrane BiH Sifetom Podžićem i predsjedavajućim Predsjedništva BiH Šefikom Džaferovićem kaže da upravo namjerava razgovarati o načinima kako unaprijediti saradnju s BiH.

Ipak, napominje da nivo saradnje koji BiH želi imati s NATO-om zavisi samo od Bosne i Hercegovine. Njihova politika je uvijek takva da saradnja zavisi od volje svake države da prema vlastitom ritmu napreduje na euroatlantskom putu.

Postoje određeni uvjeti koji moraju biti ispunjeni poput reformi koje BiH mora napraviti, a to je navedeno u reformskom planu, kaže Colomina i dodaje da BiH nije prezentirala Program reformi 2021-2022. godina.

- BiH to nije učinila iako smo očekivali da hoće, ali to je odluka BiH i mi ćemo raditi na saradnji onoliko koliko vi želite. Saradnja koju imamo s BiH je na zadovoljavajućem nivou i do sada smo bili aktivni na osiguranju stabilnosti i prosperiteta BiH - zaključio je u razgovoru za Fenu zamjenik pomoćnika generalnog sekretara za politička pitanja i sigurnosnu politiku NATO-a Javier Colomina.