Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je danas da je predsjedavajuća Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Borjana Krišto (HDZ) povukla svoju apelaciju Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti određenih odredbi Ustava Federacije BiH.

Za Krišto je, podsjetit ćemo, sporna ustavna formulacija prema kojoj se iz svakog kantona u Dom naroda bira najmanje po jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran u zakonodavno tijelo tog kantona. Svojom je apelacijom namjeravala potkrijepiti HDZ-ovu interpretaciju ranije odluke Ustavnog suda BiH u predmetu "Ljubić".

- Mislim da je apelacija Borjane Krišto formalno povučena, a to je doprinos HDZ-a BiH unapređenju izbornog zakonodavstva u BiH – izjavio je Čović.

Ustavni sud BiH, kako smo to ranije prenijeli, održat će 5. jula sjednicu na kojoj će se odlučivati o Krištinoj apelaciji, ukoliko se ne prihvati njen zahtjev za povlačenje apelacije. Odustajanje od apelacije je ocijenjeno i kao pokušaj spašavanja HDZ-ove argumentacije u pregovorima za izmjene izbornog zakonodavstva.

Krišto je apelaciju podnijela još u januaru 2018. godine, a Ustavni sud BiH je u međuvremenu tražio mišljenje i od visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka. Inzko je u svojstvu prijatelja suda (amicus curiae) 7. maja prošle godine Ustavnom sudu BiH dostavio svoje mišljenje. U odgovoru je, između ostalog, naveo da odredbe Ustava FBiH ne bi trebalo proglašavati neustavnim te da postojeći sistem izbora delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH osigurava jednakost svih naroda u entitetu.

Odbacivanje Krištine apelacije, što je sugerirao i OHR u dostavljenom mišljenju, u potpunosti bi obesmislilo HDZ-ove zahtjeve kada su u pitanju izmjene izbornog zakonodavstva, s obzirom na to da ta stranka insistira na načinu popunjavanja Doma naroda koji je protivan Ustavu FBiH. Pripadnici pojedinih konstitutivnih naroda u pojedinim kantonima bi, prema HDZ-ovim prijedlozima, ostali bez ustavom zagarantiranog prava da biraju i budu birani.

Taj prijedlog, osim što je protivan Ustavu FBiH, u koliziji je sa stavovima Venecijanske komisije i evropskom demokratskom praksom, što je poprilično direktno istaknuto i u posljednjem Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu BiH za članstvo u Evropskoj uniji (EU).