open-navfaktor-logo
search
Pokušaj diskreditacije
Čovićevi jadi pred članicama Vijeća sigurnosti: Pucnjevi u prazno, CIK je i legitiman i legalan
Dejtonski mirovni sporazum narušava se brojnim izazovima, poručio je sinoć predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović pred članicama Vijeća sigurnosti Ujedinjenih nacija na sastanku kojeg je organizirao ruski ambasador u UN-u Vasiliy Nebenzya.
25.11.2020. u 16:48
get url
text

VEZANI TEKST - "Pucaju iz svih oružja": Dodikovi i Čovićevi žestoki pritisci na Sud BiH i CIK

Čović je navodeći neke od tih "izazova", očekivano i neizostavno spomenuo i "nelegalni i nelegitimni saziv Centralne izborne komisije BiH". Istu priču, već mjesecima u krug vrti i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. 

Čitavu jednu deceniju, sve do marta ove godine, Dodik i Čović imali su apsolutnu kontrolu nad CIK-om. I onda je Zastupnički dom Parlamenta BiH izabrao novi saziv, koji uopće nije po mjeri , a ni po "političkom ukusu" ovog dvojca. 

Da dokažu "nelegalnosti i nelegitimnost" novog saziva CIK-a pozivali su se na nepoštivanje zakonom predviđene procedure koja podrazumijeva da ad hoc komisija Zastupničkom domu predloži listu kandidata sa koje se imenuju članovi CIK-a.

Također, tvrdili su da sada već bivšim članovima, koji su 10 godina bili njihovi ključni igrači u ovoj izuzetno bitnoj instituciji, Branku Petriću, Novaku Božičkoviću, Stjepanu Mikiću i Vladi Rogiću nije ni istekao mandat jer još nisu provedeni rezultati Općih izbora održanih 2018. godine, odnosno nisu imenovani predsjednik i potpredsjednici FBiH.

Naravno, Čović niti jednog trenutka koristeći ove "argumente" nije spomenuo da je upravo on taj koji evo već pune dvije godina blokira upostavu nove vlasti u Federaciji BiH, a da je predsjednik ovog entiteta njegov Marinko Čavara koji ne želi da predloži mandatara za sastav nove Federalne vlade. 

VEZANI TEKST - Zlatan Begić otkrio detalje: Okončali smo kontrolu Dodika i Čovića nad CIK-om, neki iz FBiH ih štite

Uz to, nisu obratili pažnju na presudu Suda BiH iz 2018. godine, gdje stoji da je "tačno da je Izbornim zakonom propisano da se članu izborne komisije kome mandat istječe isti produžava do isteka izbornog perioda, odnosno do potvrđivanja rezultata izbora, nakon čega će se izvršiti imenovanje novog člana izborne komisije po postupku propisanom u ovom Zakonu". Međutim, takva odredba se odnosi isključivo na članove općinske izborne komisije, a ne CIK-a, na šta su se pozvali Dodik i Čović, preko svojih ljudi koji su podnijeli tužbe. 

To za njega nije sporno, ali jeste svakako to što je iz CIK-a ispao Stjepan Mikić (penzioner), a umjesto njega izabran Željko Bakalar, kojeg etiketiraju da je "stranački DF obojen i da je Komšićev", pri tome zaboravljajući da je Mikić HDZ-ovac od glave do pete. Za Dodika je sporno što mu u CIK-u više ne sjede "desne ruke" Branko Petrić i Novak Božičković.

Državni zastupnici izglasali su da umjesto njih to budu Vanja Bjelica-Prutina i Jovan Kalaba. Mandat je obnovljen Ireni Hadžiabdić, Vladi Rogiću, Suadu Arnautoviću i Ahmetu Šantiću, tako da u sadašnjem sazivu CIK-a, osovina Dodik-Čović nema više kontrolu u omjeru 5 naprema 2, čime su sve što je u vezi s izbornim procesima u zemlji uvijek rješavali u svoju korist. 

Lideri SNSD-a i HDZ-a potom su instruirali Branka Petrića, Novaka Božičkovića i Sanju Stanimirović-Ostojić da podnesu tužbe Sudu BiH, kojima su pokušali osporiti odluku Zastupničkog doma Parlamenta BiH od 11. marta ove godine kojom su imenovani novi članovi CIK-a. 

VEZANI TEKST - Gordana Tadić "ničim izazvana" sugerirala da Tužilaštvo treba ispitati imenovanje članova CIK-a

No, tu su napravili previd jer odluke o imenovanjima koje donese Zastupnički dom BiH nisu podložne pravnom lijeku, odnosno one se ne mogu osporiti pred bilo kojim sudom u BiH. To je vrlo jasno i decidno rekao upravo Sud BiH i to presudom koja je donesena još 2007. godine, upravo na osnovu tužbe pokrenute zbog imenovanja članova CIK-a. Ovu odluku Prvostepenog vijeća potvrdilo je i Apelaciono vijeće Suda BiH presudom iz 2008. godine.

Sve presude možete pogledati OVDJE.

Osim toga, Čović je dodatno angažirao i glavnu tužiteljicu Tužilaštva BiH Gordanu Tadić, koja je u maju na sjednici Zastupničkog doma BiH "ničim izazvano" sugerisala da bi trebalo ispitati imenovanje članova CIK-a. Ona je tada kriminalizirala cijeli proces te praktično CIK proglasila "kriminogenom organizacijom". Ali i taj pokušaj je propao. 

VEZANI TEKST - Rusija im željela pomoći, oni zabrljali: Političko samoubistvo Dodika i Čovića, potvrdili sve što je Inzko govorio

Lokalni izbori 2020. su organizirani i provedeni. U Mostaru će biti 20. decembra. Samim tim, sve što sada Dodik i Čović rade su "pucnjevi u prazno" jer su njihove stranke učestvovale i učestvovat će na izborima, čime je legitimnost i leganost CIK-a potvrđena, ma koliko to oni nastojali osporiti. 

Podsjećamo, podršku u radu Centralnoj izbornoj komisiji dali su Vijeće za implementaciju mira (PIC), Ured visokog predstavnika (OHR), Misija OSCE-a u BiH, američki ambasador u BiH Eric Nelson, uz poruke da se institucija CIK-a mora poštovati, bez obzira na to ko tamo sjedi, te da je osnovna zadaća CIK-a da organizira i provede izbore u skladu sa demokratskim i zakonskim procedurama. 

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.