Ugovor o koncesiji za izgradnju Hidroenergetskog sistema na Vrbasu, radi provedbe projekta "HES na Vrbasu" su 25. novembra 2004. godine zaključili Vlada RS-a kao davalac koncesije i Preduzeće za projektovanje, izgradnju, korištenje i održavanje "HES VRBAS" Banja Luka, koja je bila u većinskom vlasništvu slovenačkog Viaducta. 

Skoro deset godina kasnije, tačnije 28. maja 2014. godine su Vlada RS-a i Zavisno preduzeće "Hidroelektrane na Vrbasu" Mrkonjić Grad, zaključili Ugovor o koncesiji za izgradnju i korištenje male hidrolektrane "Bočac 2" na rijeci Vrbas. Ovo preduzeće je u sklopu matičnog preduzeća Elektroprivreda RS-a. Većinski vlasik je Vlada RS-a. 

Zbog ove nove koncesije iz 2014. je i krenuo spor sa slovenačkim Viaductom jer je, kako je te 2016. godine izjavio tadašnji pravobranilac Bosne i Hercegovine Mlađen Mandić, Vlada RS-a istu koncesiju dala drugoj firmi.

Na čelu Vlade RS-a 2014. godine, kada se "zakuhala" priča s Viaductom, odnosno kada je potpisan koncesioni ugovor sa Hidroelektranama na Vrbasu, bila je Željka Cvijanović, sadašnja predsjedavajuća Predsjedništva Bosne i Hercegovine. 

Resorni ministar industrije, energetike i rudarstva RS-a bio je Željko Kovačević. 

Kovačević je, interesantno, prošli mjesec uhapšen, pa pušten. On se ne tereti zbog Viaducta, ali je pod istragom Republičkog javnog tužilaštva RS-a zbog druge arbitraže i koncesije u vezi sa projektom izgradnje vjetroparka Trusina. S obzirom na sadašnje ponašanje Vlade RS-a, i ova arbitraža prijeti opet državi Bosni i Hercegovini.

Mediji su svojevremeno pisali da je Kovačević, prije nego što je postao ministar, bio višegodišnji direktor Elektrokrajine Banja Luka koja je, kako se tvdilo, pod njegovom upravom tri godine poslovala negativno, a dvije u plusu. Mediji su pisali i da će Kovačević biti zapamćen i kao jedini ministar energetike RS-a kojem je isključena struja zbog neplaćenog računa od otprilike 400 KM.

Kada je u pitanju afera "Viaduct", Željka Cvijanović je, nakon sporne 2014. godine, još jedan mandat bila na poziciji premijera RS-a, a poziciju ministra industrije, energetike i rudarstva od Kovačevića je preuzeo Petar Đokić. 

Ta Vlada RS-a je odbila mirno rješavanje spora iako je, ukazao je Mandić, bilo jasno da će spor biti izgubljen, a kroz mirno rješavanje spora slovenačka strana bi se nagodila za otprilike milion eura. Danas je taj dug narastao na više od 110 miliona KM i raste svaki dan za nepunih 18.000 KM, odnosno za tačno 9.000 eura. 

Vlada RS-a je 2017. godine potpisala sporazum s Vijećem ministara BiH. Potpisnici su bili Željka Cvijanović kao premijer RS-a i Denis Zvizdić kao predsjedavajući Vijeća minstara BiH. 

Iz ovog sporazuma je vidljivo da se, između ostalog, Vlada RS-a obavezala da će bezuvjetno izmiriti sva potraživanja koja nastanu.

- Sve eventualne novčane iznose (naknadu štete i / ili izgubljenu dobit sa kamatom, odštetu i drugo), koje bi na osnovu konačne arbitražne odluke, donesene u Arbitražnom postupku tužiocu bila dužna isplatiti Bosna i Hercegovina, po prijemu dokumentovanog zahtjeva Pravobranilaštva BiH, Vlada Republike Srpske se bezuvjetno obavezuje da isplati u roku određenom arbitražnom odlukom - piše, između ostalog, u sporazumu. 

Vlada RS-a pak odbija ispoštovati potpisani sporazum uprkos tome što im je Pravobranilaštvo BiH slalo dokumentovani zahtjev i obraćalo im se 20-ak puta.

Viaduct sredstva po osnovu arbitražne presude potražuje od Bosne i Hercegovine. Pod udarom su se našla sredstva bh. agencije BHANSA i imovina Centralne banke BiH. Vijeće ministara BiH još nije utvrdilo tačne izvore plaćanja, ali jeste da dug RS-a ide na teret budžeta institucija BiH, samo još nisu utvrdili s kojih stavki.

U nastavku možete pročitati sporazum iz 2017. godine između Vijeća ministara BiH i Vlade RS-a.