Ministar finansija i trezora Bosne i Hercegovine Srđan Amidžić (SNSD) nije za 15 dana uradio ono što ga je zadužilo Vijeće ministara Bosne i Hrecegovine, da predloži rješenje za izvršenje isplate potraživanja slovenačkog Viaducta, uključujući glavni dug, kamate i troškove arbitražnog postupka, što je okvirno 110 miliona KM.

I sama predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto je kazala da su od Amidžića dobili samo informaciju bez konkretnog prijedloga zaključka.

Ako se uzme u ozbzir podatak da dnevna kamata na neplaćena potraživanja iznose 9.000 eura, za tih 15 dana nerada dug je porastao za više od 260.000 KM.

Tih 15 dana bilo je u petak, a s obzirom na to da rješenje nije definirano, dnevne kamate se nastavljaju obračunavati.

Upravo su SNSD i njegovi kadrovi u Vladi RS-a glavni krivci što je uopće došlo do spora, ali i zato što je dug narastao na 110 miliona KM, a sve se moglo završiti sa dva miliona KM.

Ugovor o koncesiji za izgradnju hidroenergetskog sistema na Vrbasu su Vlada RS-a i Viaduct potpisali 2004. godine. Međutim, kasnije je Vada RS-a dala istu koncesiju drugoj firmi pa su slovenački partneri tužili.

O ovome je sada u medijima govorio bivši državni pravobranioc Mlađan Mandić koji je pojasnio kako je došlo do ovoga i zašto u ovom iznosu, istakavši i da tu ima pitanja za tužilaštvo.

- Ja sam 2016. kao pravobranilac BiH dobio tužbu, imala je do 170 stranica, u kojoj Viaduct traži 42 miliona eura za raskidanje koncesionog ugovora s Vladom RS-a. Ja sam po službenoj dužnosti bio u obavezi da obavijestim Vijeće ministara BiH i Vladu RS-a – rekao je Mandić za Al Jazeeru.

Istakao je da su, dakle, vlasti na državnom i entitetskom nivou bile upoznate od prvog dana.

Mandić je ukazao da je on proučio tužbu i vidio da je opravdana, da ćemo izgubiti spor.

- Osnovni problem koji se pojavio je da je koncesiju Viaductu dala Vlada RS-a koju je vodio Pero Bukejlović. Po dolasku na vlast Milorada Dodika i SNSD-a, bez raskidanja, bez znanja Viadusta, dali su na isto zemljište, istu koncesiju drugom pravnom licu, Hidroelektrane na Vrbasu – poajsnio je Mandić.

Dodao je da, kada je upozorio na to, iz Vlade odgovaraju da ih to ne interesuje, da će da izvrše radove.

- Cijena hidroelektrane, koja je izgrađena, je daleko ispod cijene koju će morati da plati za skidanje arbitraže, za pravne gluposti koje su pravili tokom čitavog postupka – kazao je Mandić.

Rekao je da po odredbama suda u Washingtonu, kada dobijete tužbu, strankama se ostavlja šest mjeseci da mirno riješe spor.

- Obavijestio sam ministra, tada je bio Petar Đokić, da postoji ta mogućnost i bili smo na sastanku. Na sastanku sam dobio podatke da bi se Slovenci nagodili, da je cifra bila otprilike milion eura. Savjetovao sam Đokiću jer sam znao, kao pravnik, da će teško dobiti spor. Đokić je rekao da to mora iznijeti na Vladu. Predsjednica je bila Željka Cvijanović. Poslije mjesec dana dobio sam odgovor da se Vlada RS-a ne slaže sa mirnim rješavanjem, da idu na suđenje.

Onda Vlada RS-a insistira da se Pravobranilaštvo BiH i ja kao pravobranilac udalje iz tog spora, da će oni platiti advokate i sudove i na kraju će platiti ako izgube arbitražu. I jam napisao Vijeću ministara, i postoji ugovor Vijeća ministara i Vlade RS-a (iz 2017.) u kojem se Vlada RS-a obavezuje da će pripremiti advokatske kuće, platiti sudske troškove. Samo za učešće stranka treba da plati 300.000 dolara. Da smo to mirno riješili, prošli bismo bez štete – ukazao je Mandić.

Sada su na udaru BHANSA i imovina Centralne banke Bosne i Hercegovine.

- U međunarodnim pravnim sporovima se može pojaviti samo BiH kao država. Ne može entitet. Presuda glasi na BiH, bez obzira što je RS vodio postupak, tražio da sve pripremne radnje vrši njihova advokatska kuća. Problem je jedino nastao što RS neće da plati.

Dok sam bio pravobranilac, dobio sam presudu, šest godina poslije tužbe. Iznosila je 39 miliona eura. Onda je nastala pravna papazjanija u kojoj je RS tražio odlaganje izvršenja. Kad odlažete, svaki dan raste kamata – kazao je Mandić.

Na pitaje o tome hoće li neko da odgovara, Mandić je odgovorio da je to posao tužilaštva.

- Kad sam ja vodio, do početka njihovog institiranja da me odstrane, javljali su mi se bivši predsjednici Vlade, razni biznismeni, jer su vidjeli šansu da se može tu zaraditi. Primijetio sam jednu nezainteresovanost vlasti, kao da njima odgovara da izgube koncesiju – naglasio je Mandić.

Rekao je i da je slovenačka firma u stečaju, ali bez obzira na to hoće li se platiti valsniku ili stečajnom upravniku, BiH i RS imaju veliku štetu.

- Moje je mišljenje da neozbiljnost, bahatost pojedinih u vlasti košta ovu državu i ovo stanovnštvo – zaključio je Mandić.

Od Pravobranilaštva BiH smo zatražili da nam dostave upravo akt kojeg je Mandić kao pravobranilac uputio Vladi RS-a u vezi s mirnim rješavanjem spora kao i odgovor koji je stigao iz Vlade RS-a, ali do objave ovog teksta iz Pravobranilaštva BiH nam nije odgovoreno.

Odgovor čekamo i iz Tužilaštva BiH.