Konačna presuda Mladiću koji se tereti za najteže ratne zločine počinjene u Bosni i Hercegovini (1992-1995), uključujući i genocid, bit će izrečena danas, a nakon što je prvostepeno osuđen na kaznu doživotnog zatvora. Čitanje presude počinje u 15 sati i trajat će oko sat. Videoprijenos će biti omogućen pola sata kasnije. Presuda će biti javno i grupno praćena u gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Drugostepenu i konačnu presudu će, kako je iz Međunarodnog mehanizma za krivične sudove (MMKS) najavljeno, izreći sudije Žalbenog vijeća – Prisca Matimba Nyambe, Aminatta Lois Runeni N’gum, Seymour Panton, Elizabeth Ibanda-Nahamya i novoimenovani sudija Mustapha El Baaj.

VEZANI TEKST - "Tuci Velušiće i Pofaliće, tamo nema srpskog življa; Osveta Turcima u Srebrenici"

Optužnica Haškog tužilaštva Ratka Mladića kao jednog od ključnih aktera udruženih zločinačkih poduhvata (UZP) u BiH, između ostalog, tereti za namjeru trajnog uklanjanja/progona Bošnjaka, bosanskih Hrvata i drugog nesrpskog stanovništva s velikih dijelova Bosne i Hercegovine.

Dugo vremena najtraženiji haški optuženik je, uz genocid, optužen i za progone na političkoj i vjerskoj osnovi, za istrebljenje i ubistva, deportacije, nečovječna djela, napade na civilno stanovništvo i njihovo teroriziranje kao i za uzimanje pripadnika UN-a za taoce u maju i junu 1995. godine.

Haški tribunal je Mladića u prvostepenom postupku oglasio krivim za kršenje odredbi Međunarodnog humanitarnog prava kao i kršenje zakona i običaja ratovanja.

Pretresno vijeće Tribunala je onda zaključilo da je Mladić zločine u BiH počinio učestvovanjem u četiri udružena zločinačka poduhvata.

Prvostepenom presudom od 22. novembra 2017. godine Ratko Mladić je osuđen na doživotnu kaznu zatvora po deset od ukupno jedanaest tačaka optužnice i to zbog genocida (po jednoj tački), zločina protiv čovječnosti (po pet tačaka) i za ratne zločine (po četiri tačke), ali ne i za genocid u šest bh. općina tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.

Konkretno, oglašen je krivim i osuđen za genocid u Srebrenici u julu 1995. godine, najteži zločin počinjen na tlu Evrope nakon Drugog svjetskog rata, kao i za progone Bošnjaka i Hrvata, teroriziranje građana Sarajeva i uzimanje pripadnika UNPROFOR-a za taoce.

Haški trobunal je u vezi sa genocidom počinjenim u i oko Srebrenice utvrdio da su snage bosanskih Srba poduzele mjere smaknuća hiljada Bošnjaka iz Srebrenice, neselektivno, kako bi izvršile zločin progona, uz ocjenu da neka od ubistava i smaknuća imaju obilježja istrebljenja.

Utvrđeno je i da određeni broj zločina za koje se Mladić tereti predstavljaju prisilno premještanje, te je zaključeno da su se sve radnje u vezi sa Srebrenicom odvijale genocidno.

Vijeće, stoga, utvrđuje da zločin genocida, progona, istrebljenja, ubistva i nečovječnog i prisilnog postupanja jeste počinjen protiv Bošnjaka u i oko Srebrenice.

Pretresno vijeće Tribunala potvrdilo je da je u julu 1995. genocid počinjen u Srebrenici, ali ne i u šest drugih općina – Foči, Ključu, Kotor Varoši, Prijedoru, Sanskom Mostu i Vlasenici, gdje su potvrđeni zločini nad nesrpskim stanovništvom (Bošnjacima i Hrvatima). Takve zaključke prvostepeno vijeće donijelo je i u presudi bivšem predsjedniku RS-a Radovanu Karadžiću, koji je, u međuvremenu, osuđen pravosnažno na doživotni zatvor.

U vezi s gotovo četverogodišnjom opsadom glavnog grada Bosne i Hercegovine, Pretresno vijeće je zaključilo da su pripadnici VRS-a (Sarajevsko-romanijskog korpusa – SRK) namjeravali terorizirati stanovništvo Sarajeva te da je teroriziranje bilo primarna svrha snajperskog djelovanja i granatiranja.

VEZANI TEKST - "Vojvoda se us*ao": Mladića su nakon hapšenja morali presvlačiti da bi bio saslušan

Vijeće je razmotrilo prirodu, način, vrijeme, lokacije i trajanje tih snajperskih i artiljerijskih napada i konstatiralo da je namjera izvršilaca, koji su bili pripadnici SRK-a, bila da gađaju civile i da na neselektivan način granatiraju grad.

U vezi s tim, Vijeće je zaključilo da su pripadnici SRK-a počinili ubistvo, protivpravne napade na civile i teroriziranje kao kršenje zakona i običaja ratovanja, te ubistva kao zločin protiv čovječnosti.

Između ostalog, utvrđeno je i da je Mladić lično komandovao granatiranjem Sarajeva, sudjelovao u odabiru ciljeva i naređivao da se vatra preusmjeri prema civilnom nesrpskom stanovništvu o čemu, između ostalog, svjedoči i javnosti poznata Mladićeva komanda: "Velušiće, tuci Velušiće… tamo nema srpskog življa mnogo", višekratno emitirana putem medija.

Tačka optužnice koja se odnosi na uzimanje talaca opisuje situaciju u kojoj su srpske snage zarobile više od dvije stotine pripadnika mirovnih snaga i vojnih posmatrača UN-a na različitim lokacijama.

U međuvremenu, Tužilaštvo MMKS-a u Hagu je, referirajući se na prvostepenu presudu, predložilo Žalbenom vijeću da usvoje njihovu žalbu i nekadašnjeg komandanta Glavnog štaba VRS-a Ratka Mladića proglase krivim po još jednoj tački optužnice za genocid u općinama – Foča, Kotor Varoš, Ključ, Prijedor, Sanski Most i Vlasenica 1992. godine.

VEZANI TEKST - Serge Brammertz: Uradili smo sve što smo mogli da dokažemo genocid u pet općina

Istovremeno, Mladićevi advokati zatražili su od Žalbenog vijeća da ga oslobodi optužbi, ustvrdivši da je Pretresno vijeće ICTY-a pogriješilo kada je Mladića proglasilo krivim jer nije uzelo u obzir "validne, neposredne dokaze, koji potvrđuju da nije kriv za optužbe za koje se tereti".

Žalbe na prvostepenu presudu iznesene su u augustu 2020. godine, nakon dva odgađanja – prvi put zbog Mladićeve operacije, a drugi zbog pandemije koronavirusa, jer je bio otežan dolazak nekih sudija u Den Hag, a što je dovelo i do prolongiranja izricanja konačne odluke u ovom predmetu u kojem je suđenje počelo 2012. godine.

Prema utvrđenoj proceduri, Žalbeno vijeće može prvostepenu presudu da potvrdi u cijelosti, da je u nekom dijelu preinači ili da je ukine i naloži novo suđenje.

Tokom procesa protiv Mladića, koji je počeo 16. maja 2012. i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala, a Haški tribunal je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.

Nakon što je u bijegu proveo gotovo 16 godina, on je uhapšen u Srbiji 26. maja 2011. i prebačen u Hag, odnosno pritvorsku jedinicu u Scheveningenu 31. maja 2011. godine.

Prvu optužnicu protiv Mladića Haško tužilaštvo je podiglo 24. jula 1995. godine i nakon toga je, dok se on skrivao od suočavanja s pravdom, revidirana četiri puta. Posljednji put 16. decembra 2011. godine, a u svrhu što efikasnijeg suđenja, pa su u njoj (optužnici) zadržani samo najteži ratni zločini, počinjeni u Bosni i Hercegovini.