Glasanje je zatraženo za četvrtak popodne, rekao je jedan diplomata pod uvjetom da ostane anoniman. Vijećem sigurnosti predsjedava Francuska i na njima je da potvrde hoće li do glasanja doći.

AFP piše da je tema Ureda visokog predstavnika kontroverzna već godinama i da je u posljednje vrijeme ponovo aktuelizirana. Na tom polju je Rusija u sukobu sa Zapadom, posebno Njemačkom, čiji bivši ministar preuzima poziciju 1. avgusta.

Rusija je Vijeću sigurnosti prošle sedmice, uz sponzorstvo i Kine, uputila rezolucija koja "pozdravlja i pristaje" na proglašenje njemačkog političara Christiana Schmidta nasljednikom trenutnog visokog predstavnika iz Austrije, Valentina Inzka.

Međutim, u ovom nacrtu koji je pribavio AFP, dalje stoji da on "podržava imenovanje visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu (…) do 31. jula 2022. zatvaranjem Ureda visokog predstavnika".

Zapadne diplomate tvrde da Moskva i Peking neće moći prikupiti minimalnih devet od 15 glasova koji su potrebni da bi rezolucija bila usvojena bez da jedna od pet stalnih članica uloži veto.

Pet stalnih članica su Rusija, Kina, Sjedinjene Američke Države, Francuska i Velika Britanija.

Rusija je krajem juna "kategorički odbila" imenovanje Schmidta, bivšeg njemačkog ministra za poljoprivredu.

Sjedinjene Američke Države odgovorile su da je ovo imenovanje “gotova stvar” i da UN nema nikakve veze s imenovanjem visokog predstavnika, o čemu odlučuje Vijeće za provedbu mira uspostavljeno Daytonskim sporazumom iz 1995., koje čine predstavnici 55 zemalja.

Prema izjavi jednog zapadnog diplomate, koji je govorio pod uvjetom da ostane anoniman, ruski nacrt rezolucije nema nikakav drugi cilj osim da "podriva instituciju" koju predstavlja Ured visokog predstavnika, piše AFP.