Ministar prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo Damir Filipović danas je zastupnicima Skupštine KS na hitnoj sjednici prezentirao Izvještaj o stanju i aktivnostima u okviru Regionalnog centra za upravljanje otpadom (RCUO) Smiljevići, sa prijedlogom mjera.

Podsjetio je da je sarajevsko odlagalište kućnog otpada nastalo 1962. kao "gradsko smetljište" na prostoru Buča Potoka, ograničeno lokalitetima Smiljevići i Briješće Brdo. Lokacija odlagališta ucrtana je u Generalnom urbanističkom planu grada Sarajeva, dok je Program za generalni urbanistički plan usvojen 1961. godine.

U tom periodu, kazao je, na lokaciji gradskog odlagališta nije bilo stambenih objekata u zoni istresanja i deponovanja otpada, izuzev nekolicine objekata domicilnog stanovništva, a od 1962. do 1992. izgradnja stambenih objekata je bila relativno malobrojna, oko 300 domaćinstava na širem području oko deponije.

Ekspanzija gradnje stambenih objekata nastaje u periodu 1995-2016. godina, a nadogradnja i izgradnja objekata uz neposrednu ogradu ili blizu deponije se nastavila i do danas - trenutno su u izgradnji tri višespratnice neposredno uz ogradu i ulaz u deponiju.

Dnevna količina otpada u Kantonu Sarajevo iznosi oko 500 tona, a problem je veći jer se na toj deponiji odlaže različita vrsta otpada - medicinski, građevinski, otpadna vozila, električni, otpad životinjskog porijekla te tečni otpad koji je zabranjen.

Iako je zabranjeno odlaganje tečnog otpada, ministar Filipović je za ilustraciju naveo primjer uništavanja takve vrste otpada, kada je po nalogu inspekcije uništeno (istreseno) neispravno mlijeko na aktivnu plohu sanitarne deponije (1.000.000 litara mlijeka – 24.9.2009. godine). Velike količine tečnosti su opasnost po stabilnost tijela deponije, ali veća šteta je načinjena na tadašnjem uređaju za tretman procjednih voda.

U izgradnju deponije, naveo je, u periodu od 1997. do 2018. godine uloženo je 25 miliona KM, od čega iz budžeta KS 19 miliona KM, 800.000 KM sredstva Agencije za vode, 2,2 miliona KM iz sredstava kredita Svjetske banke, a tri miliona KM iz IPA fonda EU-a.

U nastavku sjednice zastupnici će razmatrati ponuđena rješenja problema, ćime će biti zadužena i mnoga ministarstva i preduzeća, ali također zastupnici insistiraju i na pitanju - ko snosi odgovornost za deponiju Smiljevići.