Prihodi sa Jedinstvenog računa FBiH se nakon otplate vanjskog duga dijele na način da FBiH pripada 36,2 posto ukupnog udjela, kantonima 51,48 posto, a općinama i gradovima 8,42 posto. Svi kantoni, općine i gradovi u svojim godišnjim budžetima imaju i sredstva namijenjena za saniranje prirodnih i drugih nesreća, ali i sredstva namijenjena za druge projekte koji su po važnosti daleko ispod aktuelne pandemije koronavirusa i koja bi se rebalansom budžeta i njegovom prenamjenom mogla i trebala usmjeriti ka trenutno prioritetnim aktivnostima. Međutim, to se, uz poneke izuzetke, ne dešava.

Tako se gradonačelnik Goražda Muhamed Ramović, vjerovatno nezadovoljan izostankom podrške koju je očekivao sa federalnog nivoa, obratio predsjedniku Republike Srbije Aleksandru Vučiću za pomoć. Taj je zahtjev Vučić spremno dočekao, iskoristio ga za potrebe vlastite marketinške kampanje, iako se ni sam ne snalazi baš najbolje u borbi protiv koronavirusa.

Budžet Grada Goražda za 2020. godinu iznosi 10.297.000 KM. Veći dio tog novca odlazi na plaće i ostale naknade uposlenih, ali postoje i značajna sredstva namijenjena saniranju prirodnih nesreća ili sredstva prvobitno namijenjena za potrebe i projekte koji su toliko važni da se bez ikakvih posljedica po građane mogu preusmjeriti za, primjera radi, kupovinu respiratora ili saniranje ekonomskih posljedica koronavirusa u Goraždu.

Tako je za provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja u Goraždu predviđeno 20.000 KM. Za obilježavanje praznika je izdvojeno 16.500 KM, a za "ostale usluge i dadžbine" čak 72.000 KM. Jednogodišnje apstiniranje čelnika Goražda od posjeta bratskim i prijateljskim općinama, koje će zbog pandemije biti i neminovno, bi tom gradu uštedjelo 22.000 KM.

Za tekuće transfere pojedincima je Goražde namijenilo čak 166.000 KM. Uz uvažavanje činjenice da je 2020. izborna godina, te da načelnici nerijetko ovakve budžetske stavke koriste za kupovinu naklonosti glasača, ipak nije teško procijeniti da su upravo ova sredstva pogodna za pružanje pomoći građanima u periodu pandemije koronavirusa i nakon nje. Sa tim sredstvima, te onim namijenjenim neprofitnim organizacijama, Goražde bi bez ikakvih problema riješilo problem izostanka respiratora u lokalnoj bolnici, ili eventualnim izostankom osnovnih potrepština za stanovništvo.

Međutim, mnogo je lakše zatražiti milostinju sa druge strane rijeke Drine ili čekati da federalni nivo riješi sve probleme. Sličnom tehnikom, ali bez apela susjednim državama, se poslužio i premijer Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Mirza Ganić, koji je pomoć zatražio od Vlade FBiH, iako je Vlada FBiH već ranije donijela odluku o uplati 21,5 miliona KM svim kantonima, gradovima i općinama.

Istovremeno je u budžetu ZDK za potrebe "zaštite životne sredine" namijenjeno 4,39 miliona KM, što su sredstva koja se mogu iskoristiti za saniranje posljedica pandemije koronavirusa. Za "rekreaciju, kulturu i religiju" je namijenjeno čak 4.91 miliona KM.

Kakvim kapacitetima raspolažu kantoni, svjedoči činjenica da akumulirani iznos budžeta deset kantona u FBiH iznosi oko 2,7 milijardi KM.

Faktor je na adrese 15-ak općina i gradova u FBiH poslao upite o iznosu sredstava koje su iz budžeta izdvojili za potrebe preveniranja i saniranja posljedica pandemije koronavirusa. Odgovore smo dobili samo iz općina Novo Sarajevo, Stari Grad Sarajevo i Grada Tuzla.

Iz Općine Novo Sarajevo ističu da su nakon što je Vlada FBiH donijela Odluku o proglašenju nesreće uzrokovane pojavom koronavirusa hitno poduzeli mjere kako bi se angažirala sredstva iz Budžeta za 2020. u okviru Programa izdataka za prirodne i druge nesreće.

- Općinski načelnik Nedžad Koldžo je donio Odluke o odobravanju finansijskih sredstava nabavku dezinfekcionih sredstava u iznosu od 7.020,00 KM, opreme za ličnu zaštitu kod sumnje na infekciju COVID 19 u iznosu 7.020,00 KM, te opreme i zaštitnih sredstava u cilju sprečavanja širenja opasnosti od korona virusa (Covid 19) u iznosu 630.900,00 KM – navodi se u odgovoru Općine Novo Sarajevo.

Na taj način će Općina, dodaju, kupiti dva respiratora za potrebe javnih zdravstvenih ustanova u Sarajevu, dvije termo kamere za detektiranje temperature kod građana, zatim za 1.500 paketa za socijalno ugrožene i 450 paketa za porodilje, nabavku zaštitnih maski, rukavica i druge zaštitne opreme, te dozatora i dezinfekcijskih sredstava za objekte Općine, druge javne ustanove i javne površine, kao i za angažman pojedinaca, jedinica i službi civilne zaštite i angažiranje drugih pravnih lica sa ciljem dezinfekcije javnih površina.

Općina Stari Grad Sarajevo je, navodi se u njihovom odgovoru, već 15. marta donijela odluku o izdvajanju 500.000 KM za pomoć socijalno udroženim stanovnicima, a donesena je i odluka da se svim korisnicima poslovnih prostora u vlasništvu Općine umanji zakup površina za 50 posto.

Iz Grada Tuzle ističu da se sredstva predviđena za zaštitu i spašavanje već koriste za dezinfekciju ulica, trotoara, javnih površina i objekata.

- S obzirom na pojavu pandemije i specifične mjere prevencije i sanacije posljedica, u pripremi su Izmjene i dopune Budžeta Grada Tuzle za 2020. godinu kako bi se obezbijedila dodatna budžetska sredstva za potrebe sprječavanja širenja koronavirusa, kao i saniranja posljedica pandemije, odnosno za mjere pomoći socijalnim kategorijama stanovnika i za mjere pomoći privrednim subjektima, u cilju očuvanja radnih mjesta – najavili su iz Grada Tuzle.

Općine kojima rukovode kadrovi Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH nisu osjetili potrebu da odgovore na naš upit, a odgovor je izostao i na upite upućene Zenici, Bihaću, Konjicu, te nekim sarajevskim općinama.

Budžet Općine Centar Sarajevo za 2020. godinu iznosi 61.976.000 KM, a samo za Program zaštite i spašavanja na području općine je planirano 6.630.820 KM.

Općina Novi Grad Sarajevo raspolaže budžetom od 46.873.000 KM, a samo za "tekuće transfere za prevenciju i saniranje šteta nastalih prirodnim i drugim nepogodama i za druge potrebe zaštite i spašavanja" je izdvojeno 100.000 KM. Za aktivnosti Štaba civilne zaštite, jedinica i povjerenika civilne zaštite Općine Novi Grad Sarajevo je predviđeno 40.000 KM, za obuku pripadnika Civilne zaštite 40.000 KM, a za edukaciju stanovništva iz oblasti zaštite i spašavanja 30.000 KM. Ukupno je za Program zaštite, spašavanja i sigurnosti na području općine i za Civilnu zaštitu namijenjeno 1.821.000 KM.

Grad Zenica raspolaže Budžetom u iznosu od 64.595.980 KM. Samo za Službu civilne zaštite je namijenjeno 4.242.400 KM.

Gradonačelnik Bihaća Šuhret Fazlić raspolaže Budžetom od 33.855.392 KM, u kojem je za "hitne mjere zaštite i spašavanja u toku djelovanja prirodne i druge nesreće, pružanje pomoći za ublažavanje i otklanjanje posljedica prirodnih i drugih nesreća" namijenjeno 240.000 KM.

Za provođenje preventivnih mjera zaštite i spašavanja - sprečavanje i ublažavanje prirodnih i drugih nesreća (poplave, klizišta i odroni, zarazne bolesti ljudi i životinja, deminiranje i druge prirodne nesreće) je namijenjeno dodatnih 220.000 KM.

Ukupni iznos budžeta 80 jedinica lokalne samouprave u FBiH iznosi oko milijardu KM, što dovoljno ilustrira finansijsku posobnost općina i gradova da značajno doprinesu borbi protiv koronavirusa i saniranju negativnih posljedica te pandemije.