Navodi da se radi o tzv. "sindromu opruge" koji se, osim u BiH, dešava i u Srbiji i Hrvatskoj, a događa se nakon 15 dana od popuštanja mjera i praznika kada se ljudi više okupljaju.

- To nije ništa novo i neuobičajno u ovakvim situacijama. U SAD, 15 dana, nakon Dana sjećanja, za 20 posto povećan je broj novooboljelih i umrlih. Ovo što se dešava u Federaciji BiH posljedica je ukinutih mjera prije bajramskih praznika, ali nije ništa alarmantno, trenutno smo na pola puta, po broju oboljelih u 24 sata, kada bismo trebali razmišljati o vraćanju ukinutih mjera - kaže Drljević.

No, ističe kako bi svi trebali poštovati mjere koje su na snazi, a to je držanje distance od dva metra i nošenje maski.

- Iako je na početku bilo kontroverzi, ispostavilo se da je maska glavni faktor sprečavanja zaraze, što pokazuju i postupci nekih država, poput Hrvatske, koje kao mjeru ponovo vraćaju nošenje maski. Američki Centar za kontrolu bolesti (CDC) i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) definirali su bliski kontakt kao susret sa osobom na udaljenosti manjoj od dva metra najmanje 15 minuta, ali pod uvjetom da obje osobe nose masku. No, osobe koje se deru u zatvorenim prostorima dobile su naziv "superširitelji" virusa jer u krugu od deset metara oko sebe mogu zaraziti ljude ako ne nose masku. Ukoliko takve osobe imaju masku i oni koji se nalaze oko njih, za 89 posto smanjuje se mogućnost prenošenja virusa. Ako je taj kontakt kraći od 15 minuta, mogućnost zaraze ravan je nuli. Pokazalo se i da tzv. indirektni prijenos preko površina i ruku ima svoj značaj, ali je puno manji nego što se mislilo na početku pandemije – objašnjava Drljević.

Na pitanje, koje su maske učinkovite, odgovara da je sasvim uredu nositi platnene koje će osobu zaštiti od zaraze.

- Hirurške maske su neotporne na vlagu i ne mogu dugo trajati, predviđene su da se nose onoliko koliko traje operacija kako bi pacijenta zaštitili od hirurga. Takvih maski bi nam trebalo na stotine hiljada, što bi bilo teško u praksi sprovesti. Platnene maske su praktičnije, jer se mogu oprati na visokim temperaturama, ispeglati i ponovo nositi. Ali masku treba pravilno i koristiti. Mnogi je ne nose, a mnogima je oko vrata. Njemačka kancelarka Angela Merkel stalno ponavlja svojim građanima - "Setzen sie die Maske auf ihre Nase", dakle stavi maske na nos - dodaje Drljević.

Kaže kako su u BiH trenutno najveći problem firme i prepuna vozila javnog gradskog prijevoza, gdje se kontakt među ljudima održava tokom cijelog dana i bliži je nego što bi trebao biti.

- Svim poslodavcima trebalo bi biti u interesu, prije svega, zdravlje radnika. Uposlenicima bi se, na ulasku u firmu trebala mjeriti temperatura i svakog onog ko ima višu od 37,2 trebalo bi odmah poslati kući. Osim toga, svaki radnik bi ujutro trebao ispuniti anketni listić o svojim kontaktima, naročito ako je imao susret sa nekim ko je došao iz druge sredine. Poslodavac bi svoje uposlenike i mušterije trebao kažnjavati i udaljavati s posla ako nemaju propisanu opremu. Ne može zdravstveni radnik ući u salu ili na covid odjel ako nije propisno obučen, pa zašto bi onda radnik mogao doći na posao ili mušterija ući u trgovinu ako nema masku. Mjere se ne poštuju ni u ugostiteljskim objektima. Niko ne nosi maske, za jednim stolom sjedi i po pet i više ljudi. U Njemačkoj medicinske sestre koje nisu našminkane i nemaju frizuru poslodavci vraćaju kući. Kod nas vlada aljkavost. Svi napišu na vratima mjere, a niko ih se ne pridržava. Mi smo neke mjere ukinuli, a da ih nismo ni sproveli. Rješenje je uvođenje maksimalnih kazni za one koji se ne pridržavaju važećih propisa, a to je posao sanitarnih inspekcija - istakao je Drljević.

Dodao je kako bi nadležni državni organi trebali donijeti adekvatne mjere u cilju zaštite bh. stanovnika od zaraze koja se širi u zemljama okruženja. 

- Mi smo Hrvatskoj bili problem, pa je našim građanima uvela sankcije. No, i oni od jučer imaju drastično povećan broj zaraženih, pa su sada oni nama problem. Zbog toga i mi trebamo vidjeti kakve mjere uvesti za hrvatske građane. Ni u kom slučaju ne bi savjetovao samoizolaciju jer za nju nema epidemioloških parametara, ali bih uveo mjere kontrole, praćenja, javljanja stanja sa granice epidemiološkim službama - istakao je Drljević.