Uzbuđenje je bilo razumljivo. Dairo Antonio Usuga, poznatiji u Kolumbiji kao "Otonijel", bio je najtraženiji trgovac drogom u zemlji – bivši gerilac koji je postao vođa Zalivskog klana (El Clan del Golfo), najveće kriminalne bande u Kolumbiji.

Uhapšen je krajem oktobra, kada se 500 vojnika i 22 helikoptera spustilo u njegovo ruralno skrovište na sjeverozapadu Kolumbije.

Međutim, Otonijelov pad će se osjetiti mnogo šire od granica njegove rodne Kolumbije: vlasti kažu da je Zalivski klan imao veze sa međunarodnim narko kartelima u Meksiku, Italiji i na Balkanu.

Posljednja saradnja nije slučajna. Veze između organizovanih kriminalnih grupa u Kolumbiji i na Balkanu sežu godinama unazad i baziraju su ne samo na obostranim interesima već i na sličnoj prošlosti, a ponekad i na vojnom ili paravojnom iskustvu.

Veze, kako su kazale kolumbijske vlasti, bile su toliko bliske, da su predstavnici balkanskih krijumčara drogom lično posjećivali Otonijela kako bi licem u lice pregovarali o uslovima.

- Mnogi (balkanski kriminalci) su prošli vojnu obuku u svojim zemljama, a moguće je i da su pripadali paravojnim grupama ili obavještajnim agencijama - ističe istražitelj kolumbijske policije koji je govorio za BIRN/El Espectador pod uslovom da ostane anoniman, s obzirom na to da nije imao ovlaštenja da razgovara sa medijima.

- Balkanski karteli za sastanke koriste hotele sa pet zvjezdica, a zatim provode nekoliko dana u džungli kako bi se sastali sa vođama kolumbijskih kriminalnih grupa -dalje navodi istražitelj.

Dugogodišnje veze

Međutim, kako to često umije da bude slučaj u kriminalnom podzemlju, dobre veze između trgovaca drogom lako mogu da se naruše.

U martu 2020. godine, državljanin Srbije Dejan Stanimirović ubijen je iz vatrenog oružja u kolumbijskoj provinciji Meta tokom pijane svađe sa Hozeom Visenteom Riverom Mendosom. Stanimirović, koji je u Kolumbiji bio poznat pod nadimkom "Markos", navodno je bio član balkanske kriminalne "Kekine" grupe. Mendosa, poznat kao "Soldado", ili Vojnik, bio je povezan sa Otonijelovim Zalivskim klanom.

No Stanimirović nije prva kriminalna veza između Kolumbije i zemalja Balkana. Niti će, vjerovatno, biti posljednja.

Zapravo, veze trgovine drogom sežu najmanje dvije decenije unazad, u period neposredno nakon raspada Jugoslavije i turbulentne albanske tranzicije iz komunizma u kapitalizam. U tom vremenskom razdoblju dolazi do rasta moćnih lokalnih mafija[kih grupa, od kojih su neke vukle korijene još iz vremena sukoba.

Kolumbijsko-balkanske veze su prvi put zvanično razotkrivene 2001. godine, kada je pet albanskih državljana – među kojima i jedan policajac – uhapšeno u Albaniji u zajedničkoj operaciji kolumbijske i albanske policije, koje su pronašle vezu između kartela Medeljin – koji je osnovao Eskobar – i balkanskih mafijaša. Šesnaest godina kasnije, dvojica Kolumbijaca i unuk bivšeg albanskog komunističkog diktatora Envera Hodže, Ermal Hodža, pred albanskim sudom proglašeni su krivim za trgovinu drogom.

U Srbiji se ono što je počelo početkom 2000-ih sa poznatim kriminalcem Sretenom Jocićem, nastavilo sa Darkom Šarićem, kojeg je sud u Srbiji 2018. godine osudio za šverc 5,7 tona kokaina iz Južne Amerike u Evropu. Ovu je presudu u junu ove godine ukinuo Vrhovni kasacioni sud zbog, kako je obrazloženo, povrede odredaba krivičnog postupka.

Šarić je povezan sa kolumbijskim narko kartelom i paramilitarnom grupom Los Rastrojos, koju je formirao Vilber Varela, poznat pod nadimkom ,"Jabón" (Sapun), inače vođa kartela Sjeverna dolina (Norte del Valle).

Zatim je 2019. godine državljanin Srbije Vladimir Vidaković preminuo iz nepoznatih razloga u bolnici u Medeljinu, Eskobarovom rodnom mjestu. Za Vidakovića, koga su kolumbijske vlasti prvo identifikovale kao "srbijanskog turistu", u stvari se vjerovalo da je dogovarao pošiljke droge iz Kolumbije u Evropu i da su ga ubili rivali.

Banane namijenjene za Evropu

Kolumbija nije jedina južnoamerička zemlja sa kojom sarađuju balkanske kriminalne grupe. Policija u Ekvadoru vjeruje da je granica između ove dvije zemlje – posebno između provincija Putumaјo i Sukumbios – glavna ruta koju koriste balkanske grupe koje krijumčare kokain.

Ovu oblast kontrolišu bivši gerilci Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARK) i pripadnici La Konstru, paramilitarne organizacije koja je povezana sa meksičkim kriminalnim grupama i koja je ujedno i jedan od glavnih dobavljača kokaina za balkansku mafiju.

Pošiljke se isporučuju u ekvadorske luke Gvajakil i El Oro, pišu ekvadorski mediji, odakle se ukrcavaju na brodove, koji često prevoze banane za Evropu.

Između 2014. i 2020. Ekvador je uhapsio 24 osobe osumnjičene da rade sa balkanskim organizovanim kriminalnim grupama. U novembru 2020. godine, albanskog državljanina Adriatika Tresu ubili su ljudi koji su se predstavili kao policajci, i to u njegovoj dnevnoj sobi.

Vlasti Ekvadora vjeruju da je Cezar Emilijo Montenegro, član Varelinog kartela Sjeverna dolina, glavna veza sa albanskim kriminalcima koji deluju u Južnoj Americi. Među tim kriminalcima bio je i Agim Čerma.

Čerma, albanski državljanin, uhapšen je u julu ove godine u Monteriji, na sjeveru Kolumbije, pod sumnjom da je privatnim avionom slao kokain u Evropu. Čerma, koji se suočava sa optužbama u SAD-u, živio je prethodnih sedam godina u morskoj luci Barankilja. Nekoliko sedmica nakon njegovog hapšenja, operacija u kojoj su učestvovali Europol i kolumbijska policija uništila je mrežu trgovine drogom koju je činilo više od 60 ljudi povezanih sa Balkanom.

Nekoliko mjeseci ranije, crnogorski državljanin Ivan Armuš uhapšen je nakon zapljene pola tone kokaina na jedrilici u kolumbijskom karipskom lučkom gradu Kartageni. Vjeruje se da je pune tri godine prije hapšenja Armuš živio u Kolumbiji; kolumbijski istražitelji za narkotike rekli su za BIRN/El Espektador da je Armuš 2018. godine pobjegao iz Španije jer je bio umiješan u ubistvo, također povezano sa trgovinom drogom.

Vlasti su saopćile da je Armuš, osim što je nabavljao kokain iz Otonijelovog Zalivskog klana, takođe imao veze sa gerilcima Oslobodilačke nacionalne armije u podregionu Katatumbo.

Ćikito Malo i "Tito"

Prema riječima generala Horhea Luisa Vargasa, direktora kolumbijske nacionalne policije, predstavnici ili izaslanici balkanskih mafijaških grupa putovali bi u planinski masiv Paramiljo i u Urabu kako bi pregovarali sa Otonijelom i njegovom desnom rukom, čovjekom po imenu Ćikito Malo.

Malo je osumnjičen da je odigrao ključnu ulogu u krijumčarenju 96 tona kokaina u SAD između 2003. i 2021. godine, za šta su Otonijel i njegov partner Avila Viljadiego optuženi u Njujorku.

Malo je, kažu izvori iz kolumbijske policije, dospio u fokus evropskih vlasti prije otprilike četiri godine, tokom istrage protiv bosansko-hercegovačkog državljanina Edina Gačanina, zvanog Tito.

Prema službenim dokumentima, policija u Kolumbiji vjeruje se da Gačanin živi u Dubaiju, odakle usmjerava trgovinu drogom između Južne Amerike i istočne Evrope.

Gačaninov rođak, Mirza Gačanin, uhapšen je u holandskom gradu Bredi u maju 2020. godine zbog optužbi za pranje novca. Policija vjeruje da je Gačanin bio umiješan u šverc kokaina skrivenog među bananama koje su krenule iz Antiokuije na severozapadu Kolumbije, a koje su zaplijenjene u belgijskoj luci Antverpen.

Agencije za provođenje zakona sumnjaju da je Malo glavna veza između Zalivskog klana i balkanske mafije, i to ne samo preko Gačanina.

Kolumbijske vlasti istražuju i kakve je kontakte imao Crnogorac Tomislav Pavlović prije hapšenja u januaru 2019. u operaciji brazilske policije pod nazivom "Low Cost". Izvještaji iz Brazila kažu da se Pavlović nekoliko puta sastao sa izaslanicima kolumbijskih kartela.

Policijski izvori u Kolumbiji rekli su za BIRN/El Espektador da se poslovi sa drogom ugovaraju na sastancima lice u lice između jednog ili dva predstavnika balkanskog kartela i njihovih kolumbijskih kolega, u nekom udaljenom regionu.

Pošiljke kokaina obično idu teretnim brodom ili privatnim avionom. U prvom slučaju, istražitelji kažu da se brodovi obično dodatno zaustavljaju nakon napuštanja nacionalnih luka kako bi "očistili" svoje porijeklo, dijelom prikrivajući činjenicu da je teret iz Kolumbije.

U junu 2019. godine, više od 15 tona kokaina zaplijenjeno je na brodu iz Čilea koji je stigao u američku luku u Filadelfiji, što je najveća zapljena kokaina u SAD-u. Iako javno nije spomenuta nikakva veza između broda i Kolumbije ili Balkana, izvori koji su učestvovali u policijskoj akciji kažu da je krijumčarenje bilo urađeno na način koji je tipičan za balkansko-kolumbijsku saradnju u ovom polju.

Druga, manje uobičajena, jeste avio ruta. Ovo je bila Čermina specijalnost. Poznat kao "Džimi", Čerma je, kažu policijski izvori, presretnut dok je bio na putu da se sastane sa vođama Zalivskog klana.