Potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović osvrnnuo se na protekla politička dešavanja u Bosni i Hercegovini, te podijelio sa građanima eventualne scenarije koji bi se mogli realizovati i izmijeniti stanje u našoj zemlji. Njegovo saopćenje prenosimo u cijelosti:

"Bosna i Hercegovina nakon ovogodišnjih oktobarskih izbora, nalazi se u možda i najvećem iskušenju od uspostavljanja mira 1995. godine. U danima koji dolaze odlučivaće se o putu kojim ćemo se kretati – on može biti retrogradan, anticivilizacijski i opterećen duhovima prošlosti ili može biti put budućnosti, evropskih civilizacijskih vrijednosti, put mira i prosperiteta. 

Poštovani građani, nikada nemojte smetnuti sa uma, alternativa za građanski koncept društva ne postoji; taj koncept garantuje očuvanje svih komponenti koje mogu i trebaju osigurati naš siguran ulazak u porodicu evropskih država. Sve drugo je tek privid, iluzija, prevara. Evropa ne želi segregacije po bilo kojoj osnovi, ona ne priznaje, nego sa prezirom i osudom gleda na etničke, vjerske i kulturološke predrasude. Bosna i Hercegovina mora ozdraviti od virusa nacionalizma, mora kazniti korupciju i nepotizam, ojačati sistem obrazovanja i imati hrabrosti reći NE tamničarima naših života. A mi svi dobro znamo ko su oni. Drže nas u zabludama skoro trideset godina. Zbog naše djece, zbog istine, zbog boljeg sutra, dužan sam vam reći moguće scenarije koji bi se mogli odigrati u danima pred nama. 

Od jula 2000. godine Bošnjaci, Srbi i Hrvati su konstitutivni u cijeloj BiH. Tako bar kaže presuda Ustavnog suda BiH, ali ne i kantonalni ustavi u kojima HDZ ima vlast. Kantoni u kojima je navedeni naziv preimenovan u županije, iako je Ustavni sud rekao da je to protuustavno, politici HDZ-a ne predstavlja ni najmanju brigu. Proračunatom rušiteljskom politikom zagovaraju ignorisanje Ustava, a u tim "županijama" Srbi nikada nisu ni postali konstitutivni. Zvanična saopštenja iza kojih se skrivaju, sramna su i bespredmetna za bilo kakvu vrstu diskusije. Činjenice su neumoljive - HDZ jeste prekršio presudu Suda i kanton nazvao županijom, a Srbe negira i briše.

Kako nikada nacionalistička politika u svom šizofrenom djelovanju ne može da se zaustavi tek na ograničenom konceptu razarajućeg djelovanja, nego obično i po sili zakona ludila traži širenje mržnje, negiranja i podjela (to je sa historijskog aspekta lako dokaziva konstanta) tako i u slučaju HDZ-a potreba da razdvaja i dijeli građane ove napaćene zemlje jednostavno nikada ne prestaje.

HDZ selektivno pristupa presudama Ustavnog suda i uzima šta i koliko želi. A to tako ne može. Njih ne zanimaju Hrvati koji žive u kantonima; priznaju samo Hrvate u županijama. Istovremeno, Bošnjaci iz županija bi trebali valjda da isele u kantone i tako bi onda svi živjeli sretno do kraja života. Bajke su za djecu, pa neka tako i ostane. Iskrivljene bajke i naopaka slika svijeta neće proći na bosanskohercegovačkom tlu. Tu smo, mi koji ne damo nacionalizmu da nabuja i uguši nas. Nije moglo, ne može, neće moći. Zapamtite. Politika ratnih vremena, politika ubijanja, mržnje i zla nije uspjela, te moramo i sada imati snage oduprijeti joj se.

U posljednje vrijeme mnogo se govori o tome kakvu će odluku donijeti Centralna izborna komisija (CIK) i šta će uraditi Ustavni sud BiH u predmetu po apelaciji Borjane Krišto. Naslućuje se dva moguća scenarija. Prvi, u kojem CIK donosi protuustavnu odluku da se primjenjuje popis iz 2013. godine za raspodjelu mandata u Domu naroda Parlamenta FBiH, iako Ustav BiH jasno navodi da se primjenjuje popis iz 1991. godine do provedbe Aneksa VII (povratak svi na svoje). Pojednostavljeno, to znači da ukoliko članovi CIK-a donesu odluku kojom raspodjela mandata ide po popisu iz 2013. godine, oni direktno legalizuju rezultate etničkog čišćenja. Ne postoji nikakav način da nam "objasne" da to nije tako, jer povratak svi na svoje nije implementiran, niti su oni ovlašteni da daju tumačenje provedbe Anexa VII. Samim tim krše i Dejtonski mirovni sporazum. U nekim ranijim vremenima, čak i za javnu najavu kršenja Dejtonskog sporazuma, OHR je promptno djelovao. Sada, u slučaju najavljenih poteza CIK-a, reakcija međunarodne zajednice mogla bi izostati.

Po drugom scenariju, sudije Ustavnog suda BiH mogle bi prihvatiti apelaciju Borjane Krišto, te čak i naložiti brisanje člana Ustava FBiH kojim je definisana popuna Doma naroda, po principu da se iz svake kantonalne skupštine delegira minimalno jedan pripadnik svakog konstitutivnog naroda, ukoliko je takav izabran. Interesantno bi bilo pogledati tekst apelacije gospođe Krišto, te ustanoviti da li je koristila termin kanton ili županija, odnosno da li ona u tom dokumentu priznaje kantone, ili će pak ustavni sud priznati županije.


Bez obzira koji od navedenih loših scenarija se desio, dolazimo do sljedećih činjenica: Potez međunarodne zajednice je do sada u mnogo slučajeva izostao, pa bi kod ostvarenja navedenih scenarija, njihova reakcija zapravo bila jednako zakašnjela, koliko i besmislena. Oni su davno trebali reagovati.  Poništava se svaka multietničnost u Bosni I Hercegovini. Prilikom glasanja na izborima građani bi se morali prethodno nacionalno izjasniti ili odlučiti da li žele živjeti u kantonu ili županiji, odnosno Herceg-Bosni. I onda dolazimo do jedne vrlo opasne činjenice, o kojoj niko ne razmišlja naglas i ne verbalizira je u javnom prostoru - to je podatak da po popisu iz 2013. godinu u Federaciji BiH živi tek 2,55 posto Srba.

S obzirom da članovi CIK-a smatraju kako nema potrebe da se više bilo ko vraća na svoje (jer zanemaruju Aneks VII Dejtonskog mirovnog sporazuma), to znači da se postavlja ozbiljno pitanje da li Klub Srba u Domu naroda Parlamenta FBiH treba uopšte da postoji. Možda je plan da se Ustav Federacije vrati na "fabričke postavke", na period kada Srbi i nisu bili konstitutivni u Federaciji BiH. Naravno to bi značilo da imamo tri entiteta u punom kapacitetu sa jednonacionalnim stanovništvom, koje bi sebi biralo "legitimne" predstavnike. Ti entiteti nisu ona Bosna i Hercegovina koja može zakoračiti u Evropu. U tim entitetima ne bi bilo ni spomena o evropskim i civilizacijskim vrijednostima. Tu bi se njegovale neke druge "vrijednosti", za koje se smatralo da su iskorijenjene prije više od 70 godina.

Vodim se iskrenošću u svakom trenutku svoga političkog djelovanja, pa me ona vodi i u ovom obraćanju vama, poštovani građani. Moramo biti svjesni važnosti ovoga trenutka i dostojanstveno, civilizirano odgovoriti na pokušaje urušavanja multietničkih vrijednosti Bosne i Hercegovine. Zbog naše djece, zbog zemlje koju volimo".