- Pozivam Komisiju da osigura da ove neprihvatljive radnje dobiju svoje finansijske posljedice - navodi u svom obraćanju parlamentarka Strik. 

- Kao izvjestitelji u sjeni u Evropskom parlamentu za izvještaj o napretku zemlje za 2020. godinu, pišemo vam da izrazimo našu duboku zabrinutost zbog trenutne situacije i najnovijih dešavanja u Bosni i Hercegovini, posebno u pogledu bojkota svih važnih državnih institucija od člana Predsjedništva BiH iz entiteta Republika Srpska, ali i od drugih političkih predstavnika iz Republike Srpske - navodi se u pismu adresiranom na komesara Varhelyija. 

Strik navodi da ako BiH želi da ispuni bilo koje od koraka u implementaciji 14 ključnih prioriteta koje je utvrdila Evropska komisija za otvaranje pregovora o pristupanju EU, potrebne su ozbiljne reforme.

Podrivanje demokratskih državnih struktura BiH

Da bi ovaj proces bio uspješan, saradnja i povjerenje među glavnim političkim akterima u zemlji od vitalnog su značaja.

- Stoga izražavamo našu najveću zabrinutost zbog odluke političkog rukovodstva Republike Srpske da bojkotuje sav rad u glavnim državnim institucijama sve dok se ne povuče zakon o zabrani poricanja genocida koji je proglasio bivši visoki predstavnik - navodi se u pismu. 

Nespremnošću da učestvuju u bilo kakvom radu državnih institucija i nepriznavanjem legitimne odluke visokog predstavnika, kako dodaju, političko rukovodstvo Republike Srpske podriva demokratske državne strukture BiH i njen ustav sadržan u Dejtonskom sporazumu, čime je ugrožena ukupna stabilnost zemlje i cijele regije.

- Prijetnje člana Predsjedništva BiH otcjepljenjem RS-a, formiranjem vojske RS-a, jačanjem policijskih snaga RS-a vojnom opremom i ukidanje institucija na državnom nivou direktna su i neupitna prijetnja demokratiji i miru u Bosni i Hercegovini. Osim što izražavamo duboku zabrinutost, željeli bismo istaknuti i konkretnu mjeru koju bi Evropska komisija mogla poduzeti kao odgovor na bojkot - navodi se u pismu.

Pojašnjavaju da Uredba (COD) o uspostavi Instrumenta pretpristupne pomoći (IPA III) predviđa odredbe o uvjetovanosti finansiranja povezane s učinkom zemlje u oblasti reformi u području vladavine prava, temeljnih prava i demokratskih institucija, navodeći da u slučaju značajne regresije ili stalnog nedostatka napretka u područjima obuhvaćenim pristupom "osnove prije svega", obim i intenzitet pomoći treba shodno tome i prilagoditi.

Blokada reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima

Praktična implikacija trenutnog bojkota je da su sve značajne reforme ili napredak u procesu pristupanja BiH onemogućeni, a zapravo znače blokadu reformi i pogoršanje u temeljnim oblastima.

- Budući da entitet Republika Srpska također ima koristi od finansiranja kroz IPA III fondove, mišljenja smo da bi ovaj bojkot trebao pokrenuti relevantne odredbe navedene Uredbe - smatraju.

Kako Uredba (COD) ne predviđa nikakvu konkretnu proceduru kojom bi Evropski parlament mogao pokrenuti takvu obustavu sredstava, apeliramo na vas da ovim dopisom razmotrite obustavu svih sredstava kroz IPA III programa iz kojih je Republika Srpska direktan i jedini korisnik, dok se ne prestane sa bojkotom državnih institucija. 

- Obustava sredstava mogla bi poslužiti kao važan politički signal Evropske komisije u ovoj političkoj krizi. Vjerujemo da je u interesu stanovnika BiH, kao i evropske budućnosti zemlje, da naša Unija pošalje snažan signal političkom vodstvu Republike Srpske kao odgovor na njihove nedemokratske i neopravdane poteze - navodi se u pismu EU parlamentaraca Tineke Strik (Zeleni/EFA), Dietmar Koestera (S&D) i Klemena Grošelja (Renew Europe).