open-navfaktor-logo
search
Izvještaj
Evropska komisija o Srbiji: Vlast promovira ratne zločince i dovodi u pitanje presude
Prošle godine, dodaje se, Tužilaštvo je podiglo deset optužnica, od kojih je sedam prebačeno iz BiH
30.05.2019. u 07:19
get url
text
Kritike Evropske komisije na račun odnosa Srbije prema pitanju ratnih zločina

Evropska komisija je u srijedu predstavila Paket proširenja za 2019. godinu, u okviru kojeg je objavljen i Izvještaj o napretku Srbije. Značajan dio tog Izvještaja posvećen je odnosu Srbije prema procesuiranju odgovornih za ratne zločine te generalnom odnosu prema pitanju ratnih zločina.

U Izvještaju se ističe da Srbija ima obavezu da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za krivične sudove (IRMCT), što uključuje i potpuno prihvatanje i provođenje njegovih odluka.

- Zabilježeno je javno i ponavljano, uključujući i najviše nivoe vlasti, dovođenje u pitanje presuda Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ). Stanje nesaradnje Srbije u vezi sa hapšenjem osoba optuženih za nepoštivanje suda nije riješeno do trenutka kada je IRMCT preuzeo nadležnost, prava i obaveze MKSJ-a – navodi se u Izvještaju.

Evropska komisija ističe da su postojeći bilateralni protokoli o saradnji u vezi sa ratnim zločinima, zločinima protiv čovječnosti i genocidom između Tužilaštva Srbije i nadležnih institucija u BiH, Hrvatskoj i Crnoj Gori doprinijeli poboljšanju odnosa i smanjenju sudske nekažnjivosti ratnih zločina.

- U 2018. godini, saradnja sa BiH dovela je do podizanja optužnica u Srbiji. Saradnja sa Hrvatskom se suočila sa brojnim preprekama i nije dovela do opipljivih rezultata. Međusobna pravna saradnja između Kosova i Srbije je izuzetno ograničena u predmetima ratnih zločina – piše u Izvještaju.

Provođenje Nacionalne strategije za istraživanje i procesuiranje ratnih zločina iz 2016. godine nastavljeno je sporim tempom. Kada je Tužilačka strategija 2018-2023. u pitanju, ona, ističe Evropska komisija, nije uključila jasne kriterije za određivanje prioriteta u predmetima ratnih zločina.

Podsjećaju da je u decembru 2018. godine Tužilaštvo za ratne zločine Srbije objavilo izvještaj o krivičnim prijavama podnijetim od 2003. godine. Sudeći prema tom izvještaju, od ukupno 76 predmeta njih 13 je vođeno protiv srednjorangiranih počinilaca, a niti jedan protiv visokorangiranih oficira. Prošle godine, dodaje se, Tužilaštvo je podiglo deset optužnica, od kojih je sedam prebačeno iz BiH.

- Sedam optužnica je potvrđeno. Ove optužnice se odnose na slučajeve koji ne uključuju osumnjičene na visokom položaju. Trenutno, u prvom stepenu je u toku 16 predmeta i jedan predmet na žalbenom nivou. Većina tekućih predmeta su protiv optuženih nižeg ranga. U većini slučajeva došlo je do značajnih kašnjenja zbog različitih (uključujući medicinske i proceduralne) razloga. Također se nastavljaju značajna odugovlačenja sudskih postupaka, poput predmeta "Srebrenica". Štaviše, zabilježeni su slučajevi zastrašivanja svjedoka i posmatrača – navodi se u Izvještaju.

Srbija, dodaje se, trenutno ima 2.382 predmeta u predistražnoj fazi.

- Sveukupno gledano, Srbija mora pokazati čvršću posvećenost procesuiranju ratnih zločina na svim nivoima. Pored toga, potrebna je značajna regionalna saradnja i dobrosusjedski odnosi kako bi se prevazišlo naslijeđe prošlosti i konstruktivno se podstaklo uzajamno povjerenje, dijalog i tolerancija u regionu, izbjegavajući akcije i izjave koje idu protiv ovog cilja. To bi trebalo da podrazumijeva i poštovanje žrtava. Bilo je nekoliko slučajeva u kojima su državne vlasti osigurale javni prostor i učestvovale u promoviranju aktivnosti ratnih zločinaca osuđenih na MKSJ. Ovo ne stvara okruženje pogodno za nepristrasno i djelotvorno rješavanje predmeta ratnih zločina – zaključuje se u Izvještaju.

2024 faktor. Sva prava zadržana. Zabranjeno preuzimanje bez dozvole izdavača.