- Cijeli proces mora biti vjerodostojniji, predvidljiviji, dinamičniji i političniji - izjavio je evropski komesar za susjedstvo i proširenje Olivér Várhelyi, predstavljajući prijedlog Komisije na današnjoj konferenciji za novinare.

Pojasnio je da je svrha prijedloga ponovno uspostavljanje vjerodostojne perspektive EU-a za zemlje zapadnog Balkana.

Najvažniji koraci uključuju grupiranje pregovaračkih poglavlja u tematskim oblastima, mogućnost nagrađivanja reformi s više finansiranja i postepeno uvođenje kandidata u pojedine politike, ali i sankcioniranje nedostatka napretka zaustavljanjem pregovora u određenim oblastima ili, u najozbiljnijim slučajevima, njihova sveukupna suspenzija, prenosi European Western Balkans.

Još bi se jači fokus trebao staviti na osnove, s planovima puta za vladavinu zakona i demokratskim institucijama. Prema dokumentu, EU bi trebao da iskaže svoju nepokolebljivu posvećenost procesu utemeljenom na zaslugama. Planirane su aktivnosti poput redovnih samita EU-a i Zapadnog Balkana, međuvladinih konferencija koje se odnose na pojedine zemlje i veća koncentracija tijela za stabilizaciju i pridruživanje na politička pitanja.

Jedan od zapaženih prijedloga je da se javno političko opredjeljenje njihovih vlasti strateškom cilju pridruživanja EU jasnije procijeni u godišnjim izvještajima. Prema Komisiji, taj proces treba biti bolje opremljen za rješavanje strukturalnih slabosti u zemljama, posebno u području temeljnih oblasti, uključujući vladavinu zakona i funkcioniranje tržišne ekonomije.

Predložene izmjene se ne odnose na zemlje koje su već započele svoje pristupne procese, Srbiju i Crnu Goru. Međutim, one bi se mogle smjestiti u postojeće okvire uz saglasnost dviju zemalja. Reforma metodologije proširenja trajni je napor započet prošle jeseni, nakon blokiranja pregovora o pristupanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

- Dobra poruka našim prijateljima sa Zapadnog Balkana o procesu proširenja EU-a: Evropska komisija danas predlaže verodostojan i dinamičan plan koji će otvoriti put za otvaranje pregovora o pridruživanju sa Severnom Makedonijom i Albanijom. Proširenje EU-a je situacija WIN-WIN - objavila je Ursula von der Leyen, predsjednica Evropske komisije.

Šta Evropska komisija predlaže?

- Sve strane moraju se suzdržati od zloupotrebe otvorenih pitanja u procesu pridruživanja EU. Isto tako, države članice i institucije moraju govoriti jednim glasom u regiji, šaljući jasne signale podrške i ohrabrenja, te jasno i iskreno govoreći o nedostacima kada se pojave - predlaže Evropska komisija.

Prema dokumentu, još jači fokus trebao bi biti na temeljnim reformama. Kao i do sada, pregovori u tim oblastima bit će prvi otvarani, a posljednji zatvarani. Postojat će putokazi za vladavinu zakona i funkcioniranje demokratskih institucija, kao i jača veza s procesom programa ekonomskih reformi.

Pored toga, potrebno je uložiti sve napore za rješavanje bilateralnih sporova, s posebnim naglaskom na dijalog između Beograda i Prištine, koji bi trebao biti zaključen sveobuhvatnim, pravno obvezujućim sporazumom o normalizaciji.

Politička priroda procesa

Komisija želi političku prirodu procesa staviti u prvi plan kroz redovne samite EU-Zapadni Balkan i intenziviranjem ministarskih kontakata. Na taj će se način države članice pozvati da sistematičnije daju svoj doprinos procesu pridruživanja, a također će imati priliku da taj proces pažljivo prate i pregledaju.

Evropska komisija također predlaže veću političku fokusiranost tijela uspostavljenih sporazumima o stabilizaciji i pridruživanju. Još jedna novost je uvođenje međuvladinih konferencija (IGC), koje bi "trebale osigurati jače političko usmjeravanje procesa pristupnih pregovora".

Konferencije će se održati nakon objavljivanja godišnjeg paketa izvještaja Komisije o svakoj zemlji, pregledavati cjelokupni proces pridruživanja i utvrditi planiranje za narednu godinu, uključujući otvaranje i zatvaranje poglavlja.

S druge strane, Vijeća za stabilizaciju i pridruživanje će omogućiti snažnije praćenje napretka i rješavanje aspekata ubrzane integracije u odgovarajuće grupe.

Grupisanje pregovaračkih poglavlja

Slično francuskom nezvaničnom dokumentu iz novembra 2019. godine, Evropska komisija predlaže organiziranje pregovaračkih poglavlja u tematskim grupama. Pregovori o svakoj grupi bit će otvoreni u cjelini, nakon ispunjavanja početnih kriterija, a ne na osnovu pojedinačnih poglavlja. Zatvaranje referentnih vrijednosti, međutim, biće postavljeno za svako poglavlje.

Postoji šest predloženih grupa: Osnove (uključujući trenutna poglavlja 23 i 24), Unutrašnje tržište, konkurentnost i inkluzivni rast, Zelena agenda i održiva povezanost, resursi, poljoprivreda i kohezija, te vanjski odnosi.

Kako bi uložila više dinamike u pregovore sa Srbijom i Crnom Gorom, Komisija predlaže da se rad na poglavljima može organizirati i u okviru grupa, poštujući postojeće pregovaračke okvire i uz dogovor ovih zemalja.

Nagrade i sankcije

Komisija predlaže bolje mehanizme za poticanje zemalja da napreduju sa svojim reformskim naporima, kao i sankcioniranje ako dođe do "bilo kakve ozbiljne ili dugotrajne stagnacije ili čak zaostajanja".

Među dvije imenovane nagrade za napredak su "postepeno uvođenje" u pojedine politike EU-a, tržište EU-a i programe EU-a, te povećana sredstva i investicije i "reformski orijentirani instrument pretpristupne podrške".

Kada su u pitanju sankcije, EU predlaže mogućnost da se ti pregovori zaustave u određenim područjima ili, u najozbiljnijim slučajevima, obustave potpuno.