Srijeda, 10.08.2022.
FOTO: AA

Franjevački muzej Jajce: Mjesto gdje je prikazana srednjovjekovna historija Bosne

Franjevački muzej Jajce smješten u prostorijama Franjevačkog samostana svetog Luke u ovom gradu nedavno je otvorio postavku posvećenu srednjevjekovnoj Bosni kroz koju je prikazana historija ovog područja u srednjem vijeku.

- Samostan u Jajcu ima tu privilegiju, ja bih rekao, da je već od 1888., tih godina krajem 19 stoljeća franjevci su dobili na čuvanje zemne ostatke Stjepana Tomaševića, a u posljednje vrijeme franjevci su razmišljali o tome da srednjovjekovnu Bosnu ne poznajemo dovoljno i da srednji vijek nije samo Stjepan Tomašević nego mnogo bogatija i zanimljivija historija, historija ovoga kraja tako da su pokušali napraviti nešto novo, nešto drugačije, nešto što će ljudima dati cjelovitiju sliku onoga što jeste Bosna u srednjem vijeku - kaže u razgovoru Franjo Leovac, kustos Franjevačkog muzeja u Jajcu.

Istakao je da je mnogo više ljudi od Kulina bana, Tvrtka I, Stjepana Tomaševića, ostavilo traga kroz bogate vijekove i godine, a gotovo ništa se o tome ni ne zna.

- Centralno mjesto jesu zemni ostatci Stjepana Tomaševića koje smo sad malo na neki način i zatvorili, da se ne vide toliko, postoji mnogo razloga, s druge strane ispričali smo tu historiju od desetog stoljeća sve do smrti Stjepana Tomaševića, što se sve dogodilo sa Bosnom - kazao je Leovac.

Vodič o srednjovjekovnoj Bosni

Pojasnio je da je kroz postavku prikazano koji su to ljudi koji su vladali i ostavili svoga traga, presudni momenti, od pojedinih bitaka na Balkanu, na ovom prostoru do 1463. godine i smrti Stjepana Tomaševića, kao posljednjeg bosanskog kralja, a posjetioci imaju priliku pogledati nešto drugačije.

Priprema se i vodič o srednjovjekovnoj Bosni, tekst za sam vodič, kao i za izložbu, pripremio je prof. dr Emir Filipović, profesor na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Za sam koncept uz fratre, franjevce u Jajcu, idejno rješenje je dao Amar Zuka, mladi arhitekt koji radi na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu. Saradnja sa Zukom traje više godina, a on je radio i prethodni projekt sa tri izložbe u Franjevačkom samostanu svetog Luke u Jajcu.

Leovac je pojasnio da su u ovom muzeju pokušali ispričati historiju Jajca, o kome se često govori kao prijestonici bosanskog kraljevstva, od prahistorije pa do danas. Kada je u pitanju srednji vijek u početku je u pitanju Župa Pliva, malo širi prostor od današnjeg Jajca, dolinom Plive, prostor koji je prirodno mnogo zanimljiv.

Jajce jako slabo arheološki istraženo

Istakao je da Hrvoje Vukčić Hrvatinić tada daje da se grade brojne stvari, od katakombi, dorađuje Crkvu svete Marije, tu su zidine tvrđave... Nakon smrti Hrvoja Vukčića Hrvatinića, bosanski kraljevi dolaze u posjed ovoga grada, Stjepan Tomaš i Stjepan Tomašević, posljednja dvojica gotovo sve vrijeme provode u Jajcu, a jako malo se zna o tome.

- Arheološki je Jajce jako slabo istraženo samo dva su projekta rađena sustavno, to je kraljev grob, istraživanje kraljevog groba koje je radio dr Ćiro Truhelka i s druge strane Crkva svete Marije - kaže Leovac.

O Crkvi svete Marije ili džamiji sultana Sulejmana II, danas se prema riječima Leovca takođe malo zna.

Naglasio je brojne stvari nisu ugledale svjetlo dana, pojasnivši da govori o naučnom krugu, odnosno da nisu i objavljene u naučnim časopisima. On smatra da struka nije kazala svoje posljednji stav šta bi neke stvari mogle biti ne samo u Jajcu, nego i u Bosni i Hercegovini.

Franjevci su u Jajcu od sredine 19. vijeka zahvaljujući fra Anti Kneževiću koji je zaslužan i za crkvu i za samostan na ovom mjestu. Brojne stvari on je prikupio za svoga života. Krajem 19. vijeka on je umro u Kotor Varoši, a franjevci par godina kasnije, 1905. godine pokreću muzej koji je kontinuirano radio do 1992. godine. Te godine franjevci su napustili samostan, koji je za vrijeme rata bio i zatvor, a poslije rata je trebalo obnoviti sve sakralne objekte i samostan.

Novi projekt muzeja

Leovac kaže da su 2016. godine su franjevci sasvim slučajno krenuli u novi projekt muzeja jer su uvidjeli da brojna baština koja se čuva i koju ljudi i danas donose u samostan da nije na sistemski način čuvana. Krenulo se od osnova, da bi u oktobru 2018. godine bile otvorene tri izložbe arheološka, etnološka i sakralna. Najvažnije dvije stvari koje čuvaju franjevci u Jajcu su mač tipa Mošunj iz 9. vijeka prije Hrista i zemni ostaci Stjepana Tomaševića.

U 2019. godini ovaj muzej posjetili su mnogobrojni turisti.

- Jajce je te godine posjetilo više od 150.000 posjetitelja i dobar dio tih posjetitelja je dolazio i ovdje u muzej. Međutim, pojavom COVID-a taj broj je znatno opao, ne samo u Jajcu i BiH, nego rekao bih i u svijetu sve su te stvari stale tako da su franjevci u 2021. godini osjetili znatan opet povratak, znatan broj ljudi naših iz BiH prije svega su dolazili obilazećiBiH, ne šetajući po nekim drugim destinacijama dolazili su i ovdje. Konkretno osmi mjesec je bio poprilično posjećen i nadamo se da će u 2022. se ta posjeta vratiti bar jednim dijelom u ono što je bilo 2019. godine - dodao je Leovac. 

Faktor pratite putem aplikacija za Android. Pratite nas i na društvenim mrežama Facebook i Twitter.
Zabranjeno je prenošenje sadržaja bez odobrenja redakcije. Kontaktirajte nas na [email protected].
Vezani tekstovi
Više iz kategorije
Najnovije Najčitanije Na vrh